Pakrac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 5:
| opis_slike = Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu
|županija = [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] |
|broj stanovnika = 8.8558460|
|poštanski broj = 34550 |
|obanšateljica dužnosti = Ana-MarijaAnamarija Blažević ([[HDZ]])|
|z. širina = 45.44 |
|z. dužina = 17.19 |
Redak 30:
 
== Stanovništvo ==
Pakračko područje je nacionalno mješovito, što je nasljeđe [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske ]] kada su se ovdje naselili pripadnici naroda iz raznih dijelova monarhije : [[Česi]], [[Mađari]], [[Nijemci]] i [[Talijani]].
 
˝Do kraja drugog svjetkogsvjetskog rata Pakrac je bio obrtnički grad u kojem je 90% stanovništva bilo Hrvata.˝{{Nedostaje izvor}} ''Nakon drugog svjetskog rata u grad se naseljavaju Srbi, a Hrvate se istjeruje pod krinkom suradnje s fašistima''{{Nedostaje izvor}}. Grad polako gubi fizionomiju urbane sredine. Srbi su do 1991. imali su relativnu većinu u gradu i općini.
 
U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji fronte sve do [[operacija Bljesak|operacije Bljesak]], dok Hrvati, Nijemci, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad. Okupirana područja su skoro u potpunosti očišćena od nesrpskog stanovništva.
 
Velik dio Srba je izbjegao za vrijeme i nakon operacije Bljesak, pa [[Hrvati]] danas predstavljaju apsolutnu većinu stanovništva (6872,39 %), dok pripadnika nacionalnih manjina iima daljemanje ima prekood 30% (Srbi 1715,18 %, Talijani 64,38%, Česi 3,0 2%).
 
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, nacionalni sastav u današnjim granicama gradske općine Pakrac, po naseljenim mjestima je bio sljedeći: