Inačica od 8. listopada 2017. u 20:32 uredi HapHaxion (razgovor \| doprinosi) 26 edits tijelo ← Starija izmjena		Inačica od 2. studenoga 2017. u 19:31 uredi ukloni ovu izmjenu United Union (razgovor \| doprinosi) 131 edit up Novija izmjena →
Redak 39: }} '''Demokratska stranka''' (''Democratic Party'') jedna je od dvije vodeće stranke [[SAD\|Sjedinjenih Američkih Država]], zajedno s [[Republikanska stranka (SAD)\|Republikanskom strankom]]. Demokratska stranka vuče podrijetlo iz [[Demokratsko-republikanska stranka\|Demokratsko-republikanske stranke]] koju su [[1792]]. osnovali [[Thomas Jefferson]] i [[James Madison]], no današnja stranka je službeno utemeljena [[1828]]. godine od strane pristaša [[Andrew Jackson\|Andrewa Jacksona]], što ju čini najstarijom političkom strankom na svijetu. Kad je nastala, u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]], to je bila [[konzervatizam\|konzervativna]] stranka koja je propagirala [[ekonomski liberalizam]] te se bavila [[poljoprivreda\|poljoprivrednim]] interesima [[ropstvo\|robovlasničkog]] [[Jug SAD-a\|Juga]]. Ostala je dominantna sve do [[Američki građanski rat\|američkog građanskog rata]], kad su se mnogi ''~~demokrati~~Demokrati'' našli na strani poražene [[Konfederacija Američkih Država\|Konfederacije Američkih Država]]. Tada ~~joj~~ je prevlast ~~ukrala~~na razini federacije preuzela, tada liberalna [[Republikanska stranka (SAD)\|Republikanska stranka]], dok su se ''demokrati'' bazirali na etničkim manjinama i siromašnim farmerima.▼ Premda tvrdi da svoje podrijetlo vuče iz [[Demokratsko-republikanska stranka\|Demokratsko-republikanske stranke]] koju je [[1792]]. osnovao [[Thomas Jefferson]], njezin uspon dolazi tek podjelom te stranke na dvije frakcije, za vrijeme predsjednika [[Andrew Jackson\|Andrewa Jacksona]]. Tada su se pristaše počele zvati ''demokratima''. Na predsjedničkim izborima 1912., [[Theodore Roosevelt]] se natjecao kao kandidat liberalne [[Progresivna stranka\|Progresivne stranke]] (kasnije je postao član Republikanske), što je naposlijetku dovelo do zamjene političkih platformi između ''Demokrata'' i ''Republikanaca''. [[1913]], [[Woodrow Wilson]] je izabran kao prvi fiskalno progresivni predsjednik iz redova ''Demokrata''. Od [[Franklin Delano Roosevelt\|Franklina Roosevelta]], Demokratska stranka je započela promovirati [[socijalni liberalizam]] i [[Socijalna pravda\|socijalnu pravdu]]. ~~Kad je nastala, u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]], to je bila [[konzervatizam\|konzervativna]] stranka koja se bavila [[poljoprivreda\|poljoprivrednim]] interesima [[ropstvo\|robovlasničkog]]~~ ▲[[Jug SAD-a\|Juga]]. Ostala je dominantna sve do [[Američki građanski rat\|američkog građanskog rata]], kad su se mnogi ''demokrati'' našli na strani poražene [[Konfederacija Američkih Država\|Konfederacije Američkih Država]]. Tada joj je prevlast ukrala [[Republikanska stranka (SAD)\|Republikanska stranka]], dok su se ''demokrati'' bazirali na etničkim manjinama i siromašnim farmerima. Danas su ''Demokrati'' u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država\|Kongres]]u u većini [[Progresivizam\|progresivci]] i [[Politički centar\|centristi]] te u manjoj mjeri [[Konzervativizam\|konzervativni]]. Stranačka filozofija suvremenog liberalizma zagovara društvenu i ekonomsku jednakost u kombinaciji sa [[Socijalna država\|socijalnom državom]]. Stranka se zalaže za intervenciju države u gospodarstvo te povećanje regulacije tržišta. Programi, kao što su, podrška [[sindikat]]ima, pristupačne školarine, [[univerzalna zdravstvenoa zaštita]] i jednake mogućnosti za sve, [[zaštita potrošača]] i [[zaštita okoliša]], čine jezgru gospodarske politike stranke. Demokratska stranka se udružila s manjim liberalnim regionalnim strankama diljem SAD-a, kao što su Farmersko-Laburistička stranka u [[Minnesota\|Minnesoti]] i Nestranačla liga u [[Sjeverna Dakota\|Sjevernoj Dakoti]]. Dolaskom [[Thomas Jennigs Began\|Thomasa Jennigsa Begana]] na [[vlast]], stranka je počela skretati [[politička ljevica\|ulijevo]]. To je nastavio [[Franklin Delano Roosevelt]] sa svojim [[New Deal\|New Dealom]], a kulminiralo je [[1960e\|šezdesetih]] godina 20. stoljeća, pod [[Lyndon B. Johnson\|Lyndonom B. Jonhnsonom]]. Reaganovom revolucijom [[1980.]] stranka počinje kliziti prema [[centar (politika)\|centru]] i [[politička desnica\|desnici]]. To kulminira [[Bill Clinton\|Billom Clintonom]]. U [[21. stoljeće\|21. stoljeću]] stranka jača zahvaljujući nezadovoljstvu republikanskim [[George W. Bush\|Bushom]] i [[Zaljevski rat\|ratom u Iraku]]. [[Kategorija:Političke stranke]]

Demokratska stranka (SAD): razlika između inačica