Spektrometar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Spektrometar |
|||
Redak 1:
[[datoteka:Silver Target in XPS Spectrometer.jpg|mini|desno|300px|Spektrometar.]]
'''Spektrometar''' je naprava za mjerenje intenziteta komponente [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] određene [[valna duljina|valne duljine]]. Spektrometar se sastoji od '''izvora zračenja''', [[monokromator]]a i '''detektora'''. U spektrometar valja staviti uzorak koji je predmet promatranja. Spektrometar će izmjeriti intenzitet određene valne duljine elektromagnetskog zračenja, koji je uzorak emitirao, apsorbirao, ili reflektirao. Kao detektori elektromagnetskog zračenja služe [[fotomultiplikator]]i, [[fotodioda|fotoosjetljive diode]] ili [[CCD]] čip, u vidljivom i ultraljubičastom području zračenja, te termoosjetljivi [[otpornik|otpornici]] ili [[bolometar|bolometri]] u infracrvenom području.▼
[[datoteka:cmglee_Cambridge_Science_Festival_2016_sodium_lines.jpg|mini|desno|300px|Prikaz spektrometra kojim se promatra [[Emisijski spektar|emisijska D linija]] [[natrij]]a, [[valna duljina|valne duljine]] 589 [[nanometar]]a D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i [[plamen]]a koji se natapa slanom vodom.]]
[[datoteka:Na-D-sodium D-lines-589nm.jpg|mini|desno|300px|[[Emisijski spektar]] [[natrij]]a koji prikazuje svojstvenu D liniju.]]
[[datoteka:Isotope ratio ms.jpg|mini|desno|300px|[[Masena spektrometrija|Maseni spektrometar]].]]
[[datoteka:NSRW Spectroscope1.png|mini|desno|300px|[[Spektroskop]].]]
▲'''Spektrometar''' je
Kao što [[Sunčeva svjetlost|svjetlost Sunca]], [[električna žarulja|električne žarulje]] i [[električni luk|električnog luka]] možemo rastaviti pomoću [[optička prizma|optičke prizme]], tako možemo rastaviti svjetlost i različitih drugih izvora, na primjer usijanih [[kovina]], [[soli]], [[plin]]ova i tako dalje. Proučavanjem spektra različitih tvari zove se [[spektroskopija]]. Za proučavanje i mjerenje spektara različitih izvora svjetlosti služi spektrometar. Spektrometar se sastoji od prizme, kolimatora, [[dalekozor]]a i cijevi sa skalom za mjerenje položaja pojedinih dijelova spektra. Kolimator je [[cijev]] koja na prednjoj strani ima usku pukotinu na koju padaju zrake svjetlosti iz izvora, čiji spektar istražujemo. Na drugoj strani cijevi je [[optička leća]]. Duljina kolimatora jednaka je [[žarišna daljina|žarišnoj daljini]] leće, tako da zrake svjetlosti poslije izlaza iz kolimatora budu paralelne. Nakon loma kroz prizmu stvara se spektar u žarišnoj daljini dalekozora, pa taj spektar promatramo kroz [[okular]]. Cijev sa skalom ima na vanjskom kraju staklenu pločicu na kojoj je fotografirana skala, a postavljena je u žarišnoj daljini leće koja se nalazi na drugom kraju cijevi. Od osvijetljene skale padaju zrake svjetlosti na prizmu i nakon [[refleksija|refleksije]] ulaze u dalekozor. Tako se pomoću reflektirane zrake može mjeriti položaj pojedinih spektralnih boja. Ako se mjesto dalekozora stavi fotografska [[kamera]], može se dobiti fotografski snimak spektra. Takav se spektralni uređaj zove [[spektrograf]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
== Vrste ==
Današnji je spektrometar složen uređaj koji gotovo bez iznimke ima ugrađeno [[računalo]] s višestrukom ulogom: planiranje i provođenje mjerenja, nadzor sveukupnoga mjernog postupka, bilježenje spektra, pohrana digitalnih podataka i njihova obrada ([[spektrometrija]]). Budući da spektri nastaju na različit način, spektrometri su vrlo različiti u izvedbi i stupnju složenosti. Tako se na primjer u optičkoj spektrometriji koriste dva tipa spektrometara: disperzivni i interferometrijski.
=== Disperzivni spektrometar ===
Sastavni su dijelovi '''disperzivnoga spektrometra''': izvor zračenja, selektor valnih duljina, kiveta za uzorak, pretvornik [[zračenje|zračenja]], sustav za odčitavanje [[signal]]a ([[detektor]]), procesor signala ([[računalo]]) i [[pisač]].
=== Interferometrijski spektrometar ===
U '''interferometrijskom spektrometru''' disperzivni selektor valnih duljina ([[optička prizma]] ili [[optička rešetka]] s pukotinama i filtrima) zamijenjen je [[interferometar|interferometrom]], koji mjeri spektre u vremenskoj domeni, a računalo podatke prenosi u frekvencijsku domenu korištenjem takozvane [[Joseph Fourier|diskretne Fourierove transformacije]].
=== Spektrometar nuklearne magnetske rezonancije ===
'''Spektrometar nuklearne magnetske rezonancije''' radi na drugim načelima. Izvor [[Radio valovi|radiovalnoga]] zračenja [[Titrajni krug|titrajni je krug]], a uzorak se nalazi u jakom statičkom [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. I ovdje postoje dva načina mjerenja spektra. Tehnikom kontinuiranoga vala postupno se mijenja [[jakost magnetskog polja]] ili [[Rezonancija|rezonancijska]] [[frekvencija]]. U suvremenom obliku koriste se snažni radiofrekvencijski pulsevi i signal se detektira u vremenskoj domeni. Spektar se također dobiva Fourierovom transformacijom u frekvencijsku domenu.
=== Ostali spektrometri ===
Postoje i druge vrste spektrometara kao što je '''Mössbauerov spektrometar''', '''fotoelektronski spektrometar''' i tako dalje. Navedeni opis instrumenata i načina detekcije spektara odnosi se na instrumente kojima se ispituje emisija, apsorpcija ili raspršenje elektromagnetskog zračenja. Od njih se po načelima energijskih promjena u ispitivanim tvarima, konstrukciji ili načinu detekcije spektara razlikuju mnogi drugi spektralni instrumenti kao što su oni za registraciju spektara nakon međudjelovanja tvari i čestica, na primjer instrumenti za određivanje energijske razdiobe elektrona i pozitrona, '''maseni spektrometar''', koji daje spektar [[ion]]a prema omjeru njihove mase i naboja, '''neutronski spektrometar''' i drugi.
==Izvori==
{{izvori}}
== Poveznice ==
* [[spektroskopija]]
* [[spektroskop]]
* [[spektrograf]]
* [[spektrofotometar]]
[[Kategorija:Spektroskopija]]
| |||