Muzej za umjetnost i obrt: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Izvori |
proširivanje sadržaja, ispravak adrese |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Muzej za umjetnost i obrt.JPG|mini|desno|300px|Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt]]
[[Datoteka:Museo de Arte y Artesanías, Zagreb, Croacia, 2014-04-20, DD 02.JPG|minijatura]]
'''Muzej za umjetnost i obrt''' osnovan je [[17. veljače]] [[1880.]] godine, na inicijativu ''Društva umjetnosti'' i njegovog tadašnjeg predsjednika [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavija]] kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. Muzej se nalazi na [[zagreb]]ačkom Trgu
S osloncem na teoretske postavke pokreta [[Arts & Crafts]] u Engleskoj, te idejne postulate [[Gottfried Semper|Gottfrieda Sempera]], Muzej je zamišljen s namjerom da se stvori “zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe”. Međutim, na ovoj idejnoj osnovi Kršnjavi ne stvara temelje “obrtnom muzeju”, već ovu instituciju koncipira mnogo progresivnije, otvarajući sintagmom umjetnost i obrt mogućnost šireg područja njezina budućeg djelovanja.
Strategija djelovanja Muzeja bila je usmjerena ka očuvanju tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta, ali i stvaranju nove estetičke kulture građanskog sloja, te je 1882. godine uz Muzej osnovana i Obrtna škola, današnja [[Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn]].
==Zgrada==
Muzej ima vlastite restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu.▼
Projekt zgrade, namjenski građene za muzej prvi put u Hrvatskoj, izradio je arhitekt Herman Bollé : reprezentativna historicistička palača izgrađena 1888. godine, svojim pročeljem u duhu njemačke renesanse upotpunjuje scenografiju jednog od najljepših zagrebačkih trgova.
==Stalni postav==
Aktualni stalni postav, otvoren publici 1995. godine prema zamisli tadašnjeg ravnatelja Vladimira Malekovića i prostornoj artikulaciji arhitekta Marijana Hržića, uključuje građu iz gotovo svih muzejskih zbirki, odabranu po kriterijima kvalitete i stilske reprezentativnosti. Gotovo 3000 eksponata na oko 2000 m² izložbenog prostora, iz zbirki namještaja, keramike, stakla, metala, tekstila, slikarstva, kiparstva, satova, fotografije, grafičkog i produkt dizajna, bjelokosti, knjigoveštva te oslikane i pozlaćene kože, pružaju uvid u razvoj umjetničke i obrtničke produkcije od kasnog srednjeg vijeka do danas, povijesne mijene stilova u kojima se zrcale posebnosti hrvatskog kulturnog prostora te šira duhovna i intelektualna kretanja vremena. U 14 dvorana, kroz dva kata Muzeja, muzejski predmeti predstavljeni su u okviru cjelina koncipiranih tako da u kronološkom slijedu ilustriraju stilska razdoblja u rasponu od [[gotika|gotike]] do [[art déco|art décoa]].
==Zbirke==
Odjel zbirki sustavno prikuplja, obrađuje, izlaže i publicira muzejsku građu. Zahvaljujući razvojno usmjerenom oblikovanju fundusa, Muzej za umjetnost i obrt kroz 130 godina djelovanja i pripadajućih faza muzeološkog razvoja, sustavno je razvijao svoje zbirke, reorganizirao postojeće i osnivao nove. Danas ovaj odjel čuva više od 100.000 predmeta lijepe i primijenjene umjetnosti u vremenskom rasponu od [[4. stoljeće|14.]] do [[20. stoljeće|20. stoljeća]], raspoređenih u zbirke:
*Zbirka arhitekture
*Zbirka bjelokosti
Line 26 ⟶ 32:
*Zbirka varia
*Zbirka Anke Gvozdanović
==Restauratorske radionice==
▲Muzej ima vlastite restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu.
==Poveznice==
| |||