Dizajn: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ivica Vlahović je zaštitio "Dizajn": učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (istječe 15:16, 24. listopada 2017. (UTC)) [Premještanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (istječe 15:...
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Zar_ptica.jpg|260px|mini|desno|[[Boris Bućan]]: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.)]]
 
'''Dizajn''' je primjenjena [[umjetnost]] i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje [[Arhitektura|arhitektonskog]] plana kroz iterativni proces skica i maketa. Riječ ''”Dizajn“'' dolazi od engleske riječi ''Design'', a znači crtež ili skica, neka ideja izražena crtežom. Jednostavno rečeno, dizajn je umjetničko oblikovanje predmeta za upotrebu. U svakodnevnom životu dizajn je prisutan svuda oko nas, a da često nismo ni svjesni.
Danas ova riječ koristi se za mnoga polja i njezino značenje obično označava finalizirani plan rada ili krajnji ishod provođenje nekog plana. U običnoj primjeni riječ dizajn obuhvaća sve industrijske predmete masovne proizvodnje i maloserijske proizvode, namještaj, odjeću, grafički izgled stranica magazina, izgled korisničkog zaslona na [[računalo|računalu]].
Redak 9:
Suprotno tome, kulturalno značenje dizajna čvrsto je određeno njegovim mjestom u protoku simboličkog ili financijskog kapitala, što znači da se dizajn u suvremenom društvu uglavnom pojavljuje u sve složenijem komunikacijskom procesu suvremenog društva (npr. grafički dizajn novina, plakata, knjiga ili web dizajn) i u tržišnoj razmjeni između proizvođača i kupca (industrijski dizajn). U tom smislu, značenje dizajna u suvremenoj kulturi određuje se njegovom funkcionalnošću, komunikativnošću, dostupnošću i precizno određenim mjestom u protoku [[informacija]], roba i usluga. Danas je stroga granica između dizajna i umjetnosti izbrisana, budući da oba smjera posjeduju svoj vlastiti jezik, svoju povijest i svoje čvrsto mjesto u kulturi suvremenog društva, pa se i njihove metode i rezultati preklapaju i nadopunjuju.
 
== Povijest dizajna ==
[[Datoteka:Rietveld chair 1b.jpg|mini|200px|[[Gerrit Rietveld]], ''Stolica inspirirana umjetničkim pokretom [[De Stijl]]''.]]
[[Datoteka:Wilhelm wagenfeld, fett-mager-sauciere (MT 50), 1924, 02.JPG|mini|<center>[[Wilhelm Wagenfeld]], Čajnik od metala, 1924.]]
 
== Dizajn kao umjetnost ==
 
== Povijest dizajna ==
 
Predmeti su oduvijek bili na neki način ukrašavani. U vrijeme dok nije postojala industrijska proizvodnja nije postojala bitna razlika u stvaranju nekog upotrebnog predmeta i skulptura, oba su bili individualni proizvodi. Tako je utjecaj autonomne figurativne umjetnosti na stvaranje upotrebnih predmeta bio spontan i logičan.
 
 
U trenutku kad se proizvodnja mijenja i postaje [[industrija| industrijska]], oblikovanje proizvoda prestaje biti umjetnost. Od tada razlikujemo '''[[unikat]]ne predmete (nastale umjetničkim obrtima) i industrijski proizvod (industrijski dizajn)'''. Kada su se uporabni predmeti počeli industrijski masovno proizvoditi, trebalo ih je osloboditi pretjeranih ukrasa kojima se prekrivala loša izrada ili ružna forma. Pretjeranost [[dekoracija|ukras]]a nije lijepa i nazivamo je [[kič]].
Line 26 ⟶ 22:
 
== Vrste dizajna ==
 
{{Commonscat|Design}}
Danas dizajn dijelimo na '''[[grafički dizajn]]''' (naljepnice, logotipi, plakati...), '''[[industrijski dizajn]]''' (strojevi, automobili, kućni aparati...) i '''[[tekstilni dizajn]]''' (materijali i krojevi).
 
Line 35 ⟶ 29:
* [[Tekstilni dizajn]]
* [[Web dizajn]]
 
== Dizajn u svijetu ==
== Dizajn u Hrvatskoj ==
 
==Parametri dizajna==
[[Datoteka:Foen Feohn.jpg|mini|250px|Prvo [[sušilo za kosu]] njemačkog proizvođača [[AEG]] (nazvan po vjetru [[Fen]], [[njemački]]: Föhn) imalo je plastičnu dršku koja je ergonomski odgovarala prosječnoj ljudskoj ruci.]]
 
Dizajn, kao nova grana ljudske djelatnosti, je veoma složen. Njegova složenost dolazi iz karakteristike da dizajn djeluje integralno, dakle duž cijelog toka društvene reprodukcije. Intervencije dizajna utječu podjednako na proizvodnju, na distribuciju i na potrošnju.
 
Line 49 ⟶ 39:
 
Prema ''Kulturnim parametrima'' dizajna, Dizajn proizvoda bitno djeluje na formiranje kulturnih i društvenih vrijednosti i stavova korisnika koji je njime okružen.
 
 
Prema ''Društveno-ekonomskom parametru'' dizajneri nisu samo pojedinci ili grupe ljudi koji planski i namjenski iznose svoje ideje nego i svaki čovjek korisnik svog prostora u svom okruženju gdje boravi stalno ili privremeno.Svjesno ili nesvjesno ljudi sami dizajniraju svoj prostor pokušavajući da si tim učine svoj život lagodnijim i ljepšim. Potreba da čovjek dizajnira svoj prostor kreće od kreiranja svog života jer izgrađujući sebe i obogaćujući sebe on obogaćuje i prostor u kom živi. Što su ljudi bogati duhom i znanjem i imaju širi pogled na svijet to im je prostor u kome žive raznovrsniji sa puno detalja lijepih uspomena.
Line 61 ⟶ 50:
* [http://www.ludvig-designe.com/dizajn Dizajn nakita]
 
{{Commonscat|Design}}
[[Kategorija: Dizajn| ]]
<!-- interwiki -->