Momčilo Đujić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Поправио комунистичка балезгања. |
||
Redak 25:
}}
'''Momčilo Đujić''' ([[Kovačić (Knin)|Kovačić]] kraj [[Knin]]a, [[27. veljače]] [[1907.]] - [[Chicago]], [[11. rujna]] [[1999.]]), bio je [[Četnici|četnički]] [[vojvoda]].
== Životopis ==
Redak 42:
U prosincu [[1944]]. godine uz odobrenje [[Ante Pavelić]]a<ref name="Vjesnik" /><ref>[http://www.znaci.net/00001/41_18.htm Fikreta Jelić Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945: Bijeg pred snagama NOP-a]: ''U naredbi od 21. prosinca on se poziva na sporazum između vlade NDH i vlade Trećeg Reicha, prema kojemu će se otpremiti "četnička skupina popa Đujića, ukupne jakosti oko 6.000 ljudi, iz područja južno od Bihaća i južne Like prema sjeveru u Njemačku". U naredbi se kao "vjerojatni smjerovi pokreta" navodi pravac Bihać-Bos. Novi-Kostajnica-Novska-Dugo Selo-Zagreb-Zaprešić-granica, ili Gospić-Ogulin-Karlovac-Zagreb-Zaprešić-granica. Pavelić je naredio da se spomenuta grupacija "bezuvjetno nesmetano" propusti, prijeteći ratnim sudom onima koji bi to ometali. Četnike je do granice trebala pratiti jedna vojna jedinica NDH.'', preuzeto 6. travnja 2012.</ref><ref name="povijest.net">[http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2010/odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima/ Domagoj Zovak, prof.: Odlazak četničke divizije iz kninske krajine i predaja saveznicima], preuzeto 6. travnja 2012.</ref> prebacuje Dinarsku diviziju preko [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i [[Istra|Istre]] u [[Slovenija|Sloveniju]], pri čemu je počinila brojne zločine nad Hrvatima<ref name="Vjesnik" /> vršeći ubojstva, pljačke i paleći kuće.<ref name=":0" /><ref name="povijest.net" /> U svibnju [[1945.]] u okolini [[Soča|Soče]] predaju se zapadnim saveznicima. Uhićen je i zatvoren u logoru [[Ebola|Eboli]] u [[Italija|Italiji]], poslije se prebacuje u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadu]] gdje nastavlja djelovati kroz [[Velikosrpska ideologija|velikosrpsku]] organizaciju "Ravna Gora".<ref name="Zovak">[http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2009/cetnicki-pokret-1941-godine/ Domagoj Zovak, prof.: Četnički pokret 1941. godine u Srbiji i Hrvatskoj], preuzeto 7. travnja 2012.</ref>
Godine [[1989.]] dodijelio je titulu četničkog vojvode [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]].<ref name="proleksis enciklopedija">[http://proleksis.lzmk.hr/5253/ Proleksis enciklopedija: četnici], preuzeto 8. travnja 2012.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.icty.org/x/cases/seselj/ind/en/ses-ii030115e.pdf ICTY: The prosecutor of the Tribunal against Vojislav Šešelj. Indictment.], preuzeto 6. travnja 2012.</ref><ref>Robert Thomas: "Serbia under Milošević: politics in the 1990s", C. Hurst & Co. Publishers, 1998., ISBN 978-1850653417, str. 141.</ref> Tada je poučio Šešelja neka "izgna sve [[Hrvati|Hrvate]], [[Albanci|Albance]] i ostale strane elemente sa svetoga srpskog tla" te se obećao vratiti iz izbjeglištva u Sjedinjenim Američkim Državama u otadžbinu, samo ukoliko Šešelj uspije "očistiti Srbiju sve do posljednjeg [[Židovi|Židova]], Albanca i Hrvata".<ref name="Cohen">[[Philip J. Cohen]], ''Drugi svjetski rat i suvremeni četnici. Njihov povijesno-politički kontinuitet i posljedice po stabilnost na Balkanu'', Ceres, Zagreb, 1997., ISBN 953-6108-44-5 str. 11.</ref> Titulu je Šešelju oduzeo [[1998.]] godine, nakon što je Šešelj počeo surađivati sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].
Đujić kao četnički "nadvojvoda" novčano je podupirao četnike koji su početkom [[1990-ih]] ratovali u BiH i Hrvatskoj, te ih ohrabrivao slanjem četničkih odlikovanja i proglašenja vojvodama.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2034.pdf "Proces Vojislavu Šešelju: Raskrinkavanje projekta Velika Srbija"], Sonja Biserko, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd 2009., str. 140., 153., 167.-168., 335.</ref>
| |||