Karl Jaspers: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
standardizacija, formatiranje, povezani članci, uklanjanje predloška mrva
izvor, formatiranja
Redak 14:
}}
 
'''Karl Theodor Jaspers''' ([[Oldenburg]], [[23. veljače]] [[1883]]. - [[Basel]], [[26. veljače]] [[1969]].), [[njemačka|njemački]] filozof egzistencije i psihijatar. Jedan od utemeljitelja egzistencijalizma.<ref>The Oxford Companion to Philosophy, ''Jaspers, Karl'', ur. Ted Honderich, Oxford University Press 2005, str. 459, ISBN 0-19-926479-1</ref> U središtu njegove filozofije je pojedinačni, egzistirajući čovjek. Kao i druge [[egzistencijalizam|egzistencijaliste]], zaokupljaju ga pitanja smrti, krivnje i [[strah|Angsta]], no u odnosu na svoje suvremenike je nešto optimističniji glede egzistencije kao specifičnog načina opstojnosti čovjeka.<ref> [[Simon Blackburn|Blackburn, Simon]], ''Oxford Dictionary of Philosophy'', Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8</ref> Ubrzo po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pisao je o krivnji i odgovornosti [[Njemačka|Njemačke]] za [[holokaust]].
 
== Biografija ==
Jaspers se rodio 1883. u sjevernonjemačkom gradu [[Oldenburg|Oldenburgu]]. Majka mu je potjecala iz lokalne farmerske obitelji, dok mu je otac bio pravnik, što je vjerojatno utjecalo na njegovu odluku da upiše studij prava, iako je odmalena pokazivao interes za [[filozofija|filozofiju]]. Od prava je brzo odustao i 1902. upisao medicinu, koju je diplomirao 1908. Ubrzo počinje raditi u psihijatrijskoj bolnici u [[Heidelberg|Heidelbergu]]. Nezadovoljan načinima na koje je ondašnja medicinska zajednica pristupala [[duševne bolesti|duševnim bolestima]], odlučuje raditi na unaprjeđenju [[psihijatrija|psihijatrijskih]] praksi. Godine 1913. prelazi na mjesto profesora psihologije na sveučilištu u Heidelbergu, te se kliničkom radu više ne vraća. U to je vrijeme blizak prijatelj obitelji [[Max Weber|Maxa Webera]], koji je također držao katedru u Heidelbergu.
 
U 40. godini Jaspers se okreće filozofiji, nadograđujući teme kojima se bavio kao psihijatar. Kao filozof stječe renome u [[Njemačka|Njemačkoj]] i čitavoj Europi. Bio je profesor filozofije u [[Heidelberg]]u od 1921. do [[1937]]., kada je umirovljen jer je bio oženjen [[Židovi|Židovkom]] i jer se protivio Hitlerovom [[nacizam|nacizmu]]. Ubrzo mu je zabranjeno i objavljivanje. Budući da su brojni dugogodišnji prijatelji ostali uz njega, uspio je izbjeći potpunu izolaciju i nastaviti svoje studije i istraživanja. Do kraja ožujka 1945., kada su Amerikanci oslobodili Heidelberg, Jaspersu i supruzi stalno je prijetila opasnost da budu deportirani u koncentracijski logor. Iako je 1945. ponovno imenovan na svoje profesorsko mjesto u Heidelbergu, naposlijetku se skrasio u švicarskom Baselu, gdje je i umro 1969. Na sveučilištu u Heidelbergu ga je naslijedio [[Hans-Georg Gadamer]].
U 40. godini Jaspers se okreće filozofiji, nadograđujući teme kojima se bavio kao psihijatar. Kao filozof stječe renome u [[Njemačka|Njemačkoj]] i čitavoj Europi.
 
Bio je profesor filozofije u [[Heidelberg]]u od 1921. do [[1937]]., kada je umirovljen jer je bio oženjen [[Židovi|Židovkom]] i jer se protivio [[nacizam|nacizmu]]. Ubrzo mu je zabranjeno i objavljivanje. Budući da su brojni dugogodišnji prijatelji ostali uz njega, uspio je izbjeći potpunu izolaciju i nastaviti svoje studije i istraživanja. Do kraja ožujka 1945., kada su Amerikanci oslobodili Heidelberg, Jaspersu i supruzi stalno je prijetila opasnost da budu deportirani u koncentracijski logor. Iako je 1945. ponovno imenovan na svoje profesorsko mjesto u Heidelbergu, naposlijetku se skrasio u švicarskom Baselu, gdje je i umro 1969. Na sveučilištu u Heidelbergu ga je naslijedio [[Hans-Georg Gadamer]].
 
==Filozofija==
Bavi se pitanjima psihološke naravi čovjekovog susreta s bogom te njegova filozofija u pojedinim aspektima naginje religiji. Na tragu Kierkegaarda i Nietzschea, filozofiju ne poima kao racionalno istraživanje svijeta, već kao privatnu, osobno proživljenu bitku.<ref> Blackburn, Simon, ''Oxford Dictionary of Philosophy'', Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8</ref> Odbacuje filozofiju koja želi biti egzaktna poput znanosti, jer po Jaspersu znanstvena (i uopće racionalna) analiza ne može shvatiti egzistenciju. Bit čovjeka te smisao svijeta i života dostupni su jedino neposrednim, intuitivnim razumijevanjem.<ref> Kalin, Boris, ''Povijest filozofije'', Školska knjiga Zagreb, 1999., str. 206-227. ISBN 953-0-20424-8</ref>
Odbacuje filozofiju koja želi biti egzaktna poput znanosti, jer po Jaspersu znanstvena (i uopće racionalna) analiza ne može shvatiti egzistenciju. Bit čovjeka te smisao svijeta i života dostupni su jedino neposrednim, intuitivnim razumijevanjem.<ref> Kalin, Boris, ''Povijest filozofije'', Školska knjiga Zagreb, 1999., str. 206-227. ISBN 953-0-20424-8</ref>
 
U Jaspersovoj [[filozofija|filozofiji]] egzistencije osobito je naglašena briga za integritet ljudske ličnosti. Govori o filozofiji kao novom načinu vjerovanja. Tradicionalno shvaćena religija ograničena je samom sobom zbog religijskih [[Dogma|dogmi]], koje traže da se u njih vjeruje bez kritičkog preispitivanja. Filozofija je pak univerzalna i prilazi svijetu s pozicije kritičkog promišljanja.
Line 35 ⟶ 32:
* "Filozofija egzistencije",
* "Istina i znanost",
* "Pitanje krivnje";: O političkoj odgovornosti Njemačke",
* "Nietzsche",
* "Duhovna situacija vremena".
 
==Vidi još==
*[[Jean Paul Sartre]]
*[[Jacques Lacan]]
*[[Filozofija religije]]
*[[Heidelberg]]
 
== Izvori ==
Redak 46:
 
== Vanjske poveznice ==
* {{hr icon}} [http://www.karljaspers.hr/ Hrvatsko društvo Karl Jaspers]
* {{eng icon}} [http://plato.stanford.edu/entries/jaspers/ Karl Jaspers na Stanford Encyclopedia of Philosophy]
* {{hr icon}} [http://www.zarez.hr/178/temabroja1.htm Žarko Paić: Jaspersovo ''Pitanje krivnje'' i granice njegove aktualnosti]
* {{eng icon}} [http://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/ge/jaspers.htm Karl Jaspers: ''On my philosophy'', 1941.]
 
{{GLAVNIRASPORED:Jaspers, Karl}}