Pasterizacija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Anglizam 'letalno' zamijenjen hrvatskom riječju 'smrtonosno'. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Pasterizacija''' je postupak izlaganja [[hrana|namirnica]] (najčešće tekućih, posebno [[mlijeko|mlijeka]]) temperaturi 55-70 [[°C]] radi produženja roka trajanja.
Pasterizacija općenito je proces uništavanja vegetativnih oblika [[mikroorganizam]]a uz istovremenu inaktivaciju [[enzim]]a u hrani. Postiže se izlaganjem namirnica smrtonosnom vremenu i smrtonosnoj temperaturi koji su različiti za različite vrste hrane i referentne mikroorganizme. Pasterizacijom se uništavaju [[bakterije]], a da se pritom bitno ne mijenjaju sastav, okus i prehrambena vrijednost namirnice. Međutim svakim toplinskim tretmanom dolazi do degradacijskih procesa u hrani, kao što je gubitak [[vitamini|vitamina]], [[pigmenat]]a i sl.
Vrlo često se pasterizira mlijeko, kao i sokovi, marmelade, kompoti i sl.
Mlijeko se pasterizira izlaganjem [[temperatura|temperaturi]] 63 °C 30 min., zatim se brzo hladi i skladišti na temperaturi ispod 10 °C. [[Pivo]] i [[vino]] zagrijavaju se 20 min na 60 °C.
Pasterizacija je dobila ime po [[Francuska|francuskom]] [[kemija|kemičaru]] [[Louis Pasteur]]u koji je prvi primijenio ovu metodu.
| |||