Inačica od 16. kolovoza 2017. u 15:05 uredi 195.29.221.170 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. prosinca 2017. u 17:46 uredi ukloni ovu izmjenu F karlo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.517 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 34: Prva naselja na području današnjeg Basela nastala su još tijekom [[Prapovijest\|prapovijesti]]. Osnovala su ih [[Kelti\|keltska]] [[pleme]]na, a u kasnijoj povijesti cijelo područje su zaposjeli[[Rimljani]] i osnovali naselje '''Augusta Raurica''' 10 do 20 km od današnjeg centra grada. Pred pad [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]] ustalio se naziv ''Basilea'' ili ''Basilia'' koji se održao do danas. Početkom [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]] kroz taj kraj protutnjalo je mnogo [[Barbari\|barbarskih]] [[pleme]]na, - [[917]]. Grad su razorili [[Mađari\|Ugari]]. Od [[999]]. godine naselje došlo pod upravu [[Princ\|prinčeva]] - [[biskup]]a, pod njihovom vlašću ostao je sve do pojave [[Protestantizam\|protestantizma]] u [[16. stoljeće\|16. stoljeću]]. U 11. st. počinje izgradnja [[Katedrala\|katedrale]], a u ~~slijedećem~~sljedećem vijeku izgrađen je [[most]] preko [[Rajna\|Rajne]], zahvaljujući kojem je grad postao važan prometni centar i veliko trgovačko čvorište. [[Sveučilište]] je osnovano - [[1460]]. kao najstarija švicarska visokoškolska ustanova. Basel se pridružio [[Švicarska\|Švicarskoj konfederaciji]] - [[1501]]. Od [[1529]] i postao jedan od važnijih gradova[[Protestantizam\|protestanske]] [[Reformacija\|reformacije]], i to onog krila koje je bilo pod velikim utjecajem [[Jean Calvin\|Jeana Calvina]]. U to vrijeme grad je postao značajno središte znanosti, umjetnosti i knjigotiska.

Basel: razlika između inačica