Partenogeneza: razlika između inačica

'''Partenogeneza''' (grč. παρθένος parthenos, "djevica"; i γένεσις genesis, "stvaranje") je<!-- prirodni oblik nespolnog razmnožavanja u kojem embriji rastu i razvijaju se bez oplodnje. --> oblik razmnožavanja u kojem se nova jedinka razvija iz neoplođene spolne stanice ([[Gameta|gamete]]), obično [[Jajna stanica|jajne stanice]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/40710/ LZMK, Proleksis enciklopedija, ''Partenogeneza''] (pristupljeno 20. prosinca 2017.)</ref> Organizam koji nastane partenogenezom je genetski identičan roditeljskom, tj. njegov [[klon]]. Kod nekih vrsta ovim načinom razmnožavanja nastaju samo ženke, kod nekih samo mužjaci, a kod nekih nastaju i ženke i mužjaci. Partenogenezu je 1740. prvi uočio [[Ženeva|ženevski]] prirodoznanac i filozof [[Charles Bonnet]] kod jedne vrste uši.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Charles-Bonnet ''Charles Bonnet'', Britannica, Britannica Inc., 16. studenog 2009.] (pristupljeno 20. prosinca 2017.)</ref> Kasnije je uočena i kod drugih vrsta. Česta je kod [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]] (pčele, kukci, rakovi, grinje, kolnjaci, plošnjaci), a puno rjeđa kod [[Kralježnjaci|kralježnjaka]] (neke vrste riba, [[Vodozemci|vodozemaca]] i guštera, vrlo rijetko kod ptica). Može biti prirodna ili umjetno izazvana. <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46802 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Partenogeneza''] (pristupljeno 20. prosinca 2017.)</ref> U biljaka se može poistovjetiti s [[Apomiksija|apomiksijom]], razvitkom sjemenke bez oplodnje.<ref>[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html Mrežni udžbenik iz genetike], odsjek za biologiju PMF-a; ''genetika.biol.pmf.unizg.hr'' (pristupljeno 24. prosinca 2017.)</ref>