Ruska okupacija Krima: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uredi |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
Kriza je izbila nedugo nakon što je, poslije krvavih sukoba u [[Kijev]]u na kojima se zahtijevao početak pristupa Ukrajine [[EU|Europskoj uniji]], svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] i postavljena nova, pro-europska i pro-zapadna vlada na čelu s premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Novu vladu, međutim, nije priznala susjedna Rusija, koja ju je proglasila "pučističkom", ali ni vlasti tadašnje [[Republika Krim|Republike Krim]], koristeći, između ostalog, kao povod i njenu odluku da se ukine prije nekoliko godina doneseni zakon, koji je dozvoljavao upotrebu [[ruski jezik|ruskog]] kao službenog jezika na područjima gdje [[Rusi]] (kao na Krimu) čine značajan dio stanovništva.
Dana, 26. veljače, neidentificirane naoružane grupe počele su zauzimati zračne luke, vladine zgrade i druge objekte, za koje su krimske vlasti tvrdile da je riječ o lokalnoj [[Policija|policiji]], dok se u ostatku Ukrajine i na Zapadu vjerovalo da je riječ o pripadnicima ruskih oružanih snaga. Dva dana kasnije je [[Vrhovni sovjet Krima]] smijenio dotadašnjeg premijera [[Anatolij Mohiljov|Anatolija Mohiljova]] sa [[Sergej Aksjonov|Sergejem Aksjonovom]], čiji je kabinet odmah započeo pripreme za [[Referendum o statusu Krima]], odnosno priključenje Rusiji; 11. ožujka toj se inicijativi službeno priključilo i Gradsko vijeće [[Sevastopolj]]a (koji je u Ukrajini bio administrativno odvojen od ostatka Krima). Referendum je proveden 16. ožujka, i na njemu se 97 % stanovnika izjasnilo za odvajanje od Ukrajine i pripajanje Rusiji.
Ukrajinska vlada nije priznala rezultate referenduma, a njegove učinke proglasila ništavim, pri čemu su joj diplomatsku podršku pružili [[SAD]] i EU. Na samom Krimu, s izuzetkom [[Simferopoljski incident|Simferopoljskog incidenta]] nije bilo većih sukoba niti nasilja, s obzirom da je najveći dio pripadnika na Krimu stacioniranih ukrajinskih oružanih snaga prešao na rusku stranu ili se predao bez borbe. Usprkos toga, događaji na Krimu izazvali su veliku pažnju i zabrinutost, jer predstavljaju prvi slučaj u europskoj povijesti nakon [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], da se granice suverenih država mijenjaju jednostranom akcijom [[aneksija|aneksije]] teritorija; vjeruje se da bi takav [[presedan]] mogao dovesti do sličnih kriza i eskalacije nasilja u drugim dijelovima svijeta, a već sada je izazvao najdublju krizu u odnosima Rusije i zapadnih sila od završetka [[hladni rat|hladnog rata]].
| |||