Ajsori: razlika između inačica

Nad Ajsorima je 1915. - 1916. godine proveden tzv. [[Asirski genocid]], kojega su provodili [[mladoturci]] paralelno sa [[Armenski genocid|Armenskim genocidom]]; dapače su Ajsori i Armenci živjeli na istom geografskom prostoru. Tako je u turskoj pokrajini Diyarbakir smanjen broj Asiraca sa 100 tisuća prije I. svjetskog rata na 28 tisuća 1918. godine (istovremeno je broj Armenaca u toj pokrajini smanjen sa 72 tisuće na 3 tisuće).<ref>Gaunt, David. ''Massacres, Resistance, Protectors: Muslim-Christian Relations in Eastern Anatolia during World War I''. Piscataway, N.J.: Gorgias Press, 2006, p. 433.</ref> Među kasnijim progonima u 20. stoljeću, poznat je [[simelski masakr]] (ܦܪܡܬܐ ܕܣܡܠܐ;''Premta d-Simele'') u kolovozu [[1933.]], u gradiću u sjevernom Iraku, u kojem je poklano preko 3000 Ajsora <ref>[http://www.iraqdemocracyproject.org/pdf/CulturalGenocideofAssyriansinIraq.pdf Iraqi Assyrians a Case Study for Government Intervention]</ref>, a onda su slično prošla i 63 ajsorskih sela u provincijama [[Dohuk]]u i [[Mosul]]u, u kojima danas poglavito žive Kurdi. Masakre nad Ajsorima bilježi se i ranije, tako 1900. godine od strane [[Osmanlije|Osmanlijskih Turaka]] i [[Kurdi|Kurda]].

 

 

Prema SIL-u populacija Ajsora iznosi 4,250.000 (1994.). U sjevernom Iraku se bilježi tek 30.000 govornika aramejskog jezika, no etnička populacija je daleko veća, oko 700.000; na području Armenije ima 15.000 Ajsora, od kojih 3000 govori ajsorskim; u Siriji 700.000 (30.000 govornika; 1995); u Iranu 80.000 (1994.; od toga 10 do 20 tisuća govornika); Gruzija 14.000 (3000 govornika, 1994.). Značajni dio živi i po mnogim drugim državama: [[Australija]], [[Austrija]], [[Azerbajdžan]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Cipar]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Grčka]], [[Italija]], [[Libanon]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Rusija]] (Europa), [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Turska]] (Azija), [[UK]], [[SAD]].