Inačica od 13. ožujka 2013. u 12:59 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 34 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q215198 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 14. siječnja 2018. u 13:26 uredi ukloni ovu izmjenu Upanishadee (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 662 edits proširenja, izvori, redaktura teksta, poveznice Novija izmjena →
Redak 1: '''Verizam''' je pokret i metoda u ~~[[umjetnost]]i~~umjetnosti koje karakterizira težnja za što istinitijim predočivanjem, prikazivanjem ili izražavanjem stvarnosti.<ref name=OE>Opća enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, svezak 8., Š-Žva, Zagreb, 1982.</ref> Nastao je u [[Talijanska književnost\|talijanskoj književnosti]] te se smatra talijanskom varijatnom [[Naturalizam\|naturalizma]].<ref name=CD>Chris Baldick, Concise dictionary of literary terms, Oxford University Press, 2004., str. 270, ISBN 978-0-19-860883-7</ref> ~~Izvorno~~Izvorni ~~talijanski~~naziv ~~„verismo“,~~''verismo'' potječe od talijanske riječi ''il vero'': istinito. Za razliku od [[realizam\|realizma]] verizam je ( u ~~[[književnost]]i)~~književnosti uglavnom zaokupljen ružnom i mračnom stranom života, po čemu je gotovo istovjetan s francuskim [[naturalizam\|naturalizmom]] od kojega je i potekao. Veristički momenti su u umjetničkim djelima stari koliko i sama umjetnost, ali kao određeni pokret i metoda verizam je najbolje zastupan u talijanskoj književnosti [[19. stoljeće\|19. stoljeća]].<ref name=OE/> Začetnik ~~talijanskog~~ verizma je sicilijanski pisac [[Giovanni Verga,]] skoji ~~bezobzirnim~~u ~~opisima~~romanima ~~strasti~~i pričama nastalima 1880-ih bilježi težak život [[sicilija]]nskih ~~seljaka~~siromaha.<ref uname=CD/> U djelu ''Nedda''; ~~značajni~~bespoštedno suopisuje strasti tamošnjih seljaka. Značajni talijanski veristi su [[Luigi Capuana]], [[Federico De Roberto]], [[Gabriele d'Annunzio]] i [[Lorenzo Stecchetti]], te kazališni pisci [[Vittorio Bersezio]], [[Giuseppe Giacosa]], [[Marco Praga]] i [[Giacinto Gallina]].<ref name=OE/> ===Verizam u glazbi===▼ U glazbi verizam se razvio potkraj 19. stoljeća, najizrazitije u talijanskoj [[opera\|operi]] pod utjecajem istoimenog pokreta u književnosti i naturalizma. Javlja se kao reakcija na kasnoromantičku operu, poglavito na [[simbolizam\|simbolistički]] misticizam [[Richard Wagner\|Richarda Wagnera]] i njegovih sljedbenika, te se očitovao u težnji za naglašeno realističkim prikazivanjem ljudskih sudbina, njihovih elementarnih strasti, mračnih nagona i žestokih sukoba. Glazbena sredstva opernih verista osnivaju se na tradicionalnoj talijanskoj pjevnoj melodici, ali se zbog isticanja dramatičnih efekata, stil [[pjevanje\|pjevanja]] udaljuje od belkanta. Prethodnice su opernog verizma relističke crte pojedinih [[Giuseppe Verdi\|Verdijevih]] djela:''Traviata'', te [[Georges Bizet\|Bizetova]] ''Carmen''. ▼ Prve izrazito verističke opere su ''Cavalliera rusticana'' iz 1890., [[Pietro Mascagni\|Pietra Mascagnija]] prema Vergeovoj [[drama\|drami]] i ''Pagliacci'' iz 1892. [[Ruggiero Leoncavallo\| Ruggera Leoncavalla]] na vlastiti [[libreto]]. Ostali predstavnici verizma su ~~Francesco Cilea: ''Adriana Lecouvreur'', Umberto Giordano: ''Razbojništvo''; ''Fedora'' i druge; Franco Alfano: ''Miranda''; Riccardo Zandonai: ''Kućni Šturak.''~~ ===U ostalim europskim zemljama===▼ Talijanska opera dala je podstreka verizmu u [[Njemačka\|njemačkoj]] operi. Zastupaju ga Leo Blech u djelima ''Aglaja'' i ''Cherubina'', J. Forster: ''Ruža Pontevedre'', Eugen d' Albert: ''U dolini'', i drugi. U [[Francuska\|Francuskoj]] Alfred Bruneau i Gustave Charpentier: ''Louise'', izgrađuju svoj poseban verističko-relistički izraz.▼ ▲====Verizam u glazbi==== ~~U Hrvatskoj verizmu se djelomično priklonio [[Blagoje Bersa]] u operi [[Oganj]].~~ ▲U glazbi verizam se razvio potkraj 19. stoljeća, najizrazitije u talijanskoj [[opera\|operi]] pod utjecajem istoimenog pokreta u književnosti i naturalizma. Javlja se kao reakcija na kasnoromantičku operu, poglavito na [[simbolizam\|simbolistički]] misticizam [[Richard Wagner\|Richarda Wagnera]] i njegovih sljedbenika, te se očitovao u težnji za naglašeno realističkim prikazivanjem ljudskih sudbina, njihovih elementarnih strasti, mračnih nagona i žestokih sukoba. Glazbena sredstva opernih verista osnivaju se na tradicionalnoj talijanskoj pjevnoj melodici, ali se zbog isticanja dramatičnih efekata, stil ~~[[pjevanje\|~~pjevanja]] udaljuje od ~~belkanta~~[[Bel canto\|bel canta]]. Prethodnice su opernog verizma su relističke crte pojedinih [[Giuseppe Verdi\|Verdijevih]] djela~~:''~~ ([[Traviata~~'',~~]]) te [[Georges Bizet\|Bizetova]] ''[[Carmen'']]. U [[likovna umjetnost\|likovnoj umjetnosti]] verizam je prisutan u djelima slikara Francesca Paola Michettija i kipara V. Vele. Elementi ovog pokreta povremeno se javljaju i u 20. stoljeću, primjerice u slikarstvu [[George Grosz\|Georga Grosza]].▼ ~~== Literatura ==~~ * ''Opća enciklopedija JLZ'' svezak 8. Š-Žva Zagreb 1982. Prve izrazito verističke opere su [[Cavalleria rusticana]] (1890.) [[Pietro Mascagni\|Pietra Mascagnija]] prema istoimenoj noveli Giovannija Verge, i [[Pagliacci]] (1892.) [[Ruggiero Leoncavallo\| Ruggera Leoncavalla]] na vlastiti [[libreto]]. Novela "Cavalleria rusticana" je bitno utjecala na talijansku operu, naročito na [[Puccini\|Puccinija]], a kasnije i na pojavu [[neorealizam\|neorealizma]].<ref name=CD/> Ostali predstavnici verizma su Francesco Cilea ("Adriana Lecouvreur"), Umberto Giordano ("Razbojništvo", "Fedora" i dr.), Franco Alfano ("Miranda"), Riccardo Zandonai ("Kućni Šturak").<ref name=OE/> [[Kategorija:književnost]]▼ ▲====U ostalim europskim zemljama==== ▲Talijanska opera dala je podstreka verizmu u ~~[[Njemačka\|~~njemačkoj]] operi. Zastupaju ga Leo Blech u djelima ''Aglaja'' i ''Cherubina'', J. Forster: ''Ruža Pontevedre'', Eugen d' Albert: ''U dolini'', i drugi. U ~~[[Francuska\|~~Francuskoj]], Alfred Bruneau i Gustave Charpentier: ''Louise'', izgrađuju svoj poseban verističko-relistički izraz.<ref name=OE/> U Hrvatskoj verizmu se djelomično priklonio [[Blagoje Bersa]] u operi [[Oganj]]. ▲U [[likovna umjetnost\|likovnoj umjetnosti]] verizam je prisutan u djelima slikara Francesca Paola Michettija i kipara V. Vele. Elementi ovog pokreta povremeno se javljaju i u 20. stoljeću, primjerice u slikarstvu [[George Grosz\|Georga Grosza]].<ref name=OE/> ==Izvori== {{izvori}} ▲[[Kategorija:~~književnost~~Književnost]]

Verizam: razlika između inačica