Wikipedija

Sv. Ivan Vladimir: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklanjanje izmjene 4906934 suradnika 178.222.28.44 (razgovor)
m patrijarhat->patrijaršija
Redak 63:
[[Akademik]] [[Pavle Mijović]] navodi [[1991.]] godine kako je [[Mavro Orbini]] († [[1614.]]) prvi od "naših pisaca" koji su Vladimira "ubrojili u svece":
 
{{citat|Donedavno ga (Sv. Vladimira - op.a.) nije bilo u kalendaru [[SPC|Srpske crkve]], a u [[CarigradskiCarigradska patrijarhatpatrijaršija|Carigradskoj]] je uveden poslije priznanja nezavinosti Crne Gore i [[Crnogorska pravoslavna crkva|autokefalnosti njene crkve]].}}<ref name="Mijović">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/o_dukljanskom_knezu_vladimiru.htm Dr. Pavle Mijović, ''O dukljanskom knezu Vladimiru'']</ref>
 
Prema nekim još nepotvrđenim dokumentima u ''[[Monumenta Montenegrina|Monumenti Montenegrini]]'', [[Kanonizacija|kanoniziraokanonizirala]] je Vladimira kao sveca tada jedinstvene [[Crkva|Crkve]], [[1019.]] godine [[CarigradskiCarigradska patrijarhatpatrijaršija]].
 
Najpouzdaniji podatci - najvećim dijelom podudarni s [[bizant]]skim i drugim referentnim izvorima, o Vladimiru, konkretno o početcima njegovoga [[kult]]a u Duklji, su u ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'' (poznatom i kao ''Kraljevstvo Slavena'' ili ''Sclavorum Regnum''), [[crnogorska povijest|koji je i prva napisana crnogorska povijest]].
Redak 162:
[[Pavao Ritter Vitezović]], [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]] tiskao je [[1705.]] godine u [[Zagreb]]u knjigu ''Vita et martyrium B. Vladimiri, Croatiae regis'' (''Život i mučeništvo blaženog Vladimira, kralja Hrvatske'') u kojoj žali "što je legenda o Sv. Vladimiru, kralju [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]], ostala [[narod|puku]] [[Bijela Hrvatska|Bijele Hrvatske]] slabo poznata, te ga samo [[pravoslavna crkva|grčka crkva]] slavi"<ref>[http://infoz.ffzg.hr/historiografija/Pregled_Clanka.aspx?ClanakID=6734 Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, ''Pavao Vitezović kao latinist (Osvrt na neka Vitezovićeva latinska djela)'']</ref>
 
[[carigradskiCarigradska patrijarhatpatrijaršija|Grčka crkva]] tj. ''Kozma'', [[drač]]ki [[mitropolit]] je [[1690.]] godine napisao [[životopis]] (''akolutiju'') Sv. Vladimira koji je kasnije tiskan u [[Venecija|Veneciji]], no i on je, poput Vitezovićevih poetskih tumačenja povijesti, pun netočnosti; primjerice, grčki životopis Vladimirov navodi da je on bio sin [[Stefan Nemanja|srpskog župana Nemanje]] koji je rođen [[1116.]] godine - točno stoljeće po Vladimirovoj smrti!
 
Kako primjećuje [[austrija|austrijski]] [[povjesničar]] i [[slavistika|slavist]] S. Hafner, sinovi [[Stefan Nemanja|velikog župana Nemnaje, koga su Srbi kanonizirali kao Sv. Simeona "Mirotočivog"]] a koji je do [[1189.]] godine '''[[Dukljansko kraljevstvo#Slom|razorio dukljansku državu]]''' - [[Rastko Nemanjić|Rastko Nemanjić]] i [[Stefan Prvovjenačni]], [[SPC|utemljeitelj Srpske crkve]] i prvi srpski kralj , "svim su raspoloživim sredstvima državne i vjerske promidžbe" suprotstavili ukorijenjenoj "[[Dukljansko Kraljevstvo|državnoj, kulturnoj i dinastičkoj misli Zete]], kako bi se za Stefana Nemanju u [[kult]]u i historiografiji stvorilo ono isto što je za Vladimira u Zeti bila već tradicija".<ref>Dr. Stanislav Hafner, ''Studien zur altserbischen dynastischen historiographie'', [[München]], [[1964.]], str. 50-53.</ref>.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Sv._Ivan_Vladimir"