Gvozdansko: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 27:
U osvit zore [[13. siječnja]] [[1578]]. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene na juriš prema utvrdi zametenoj [[snijeg]]om. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari s oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge turske zapovjednike, a osobito Ferhat-pašu, te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe [[katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]] te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz vojne počasti<ref name="Mažuran">[[Ive Mažuran]], ''Hrvati i Osmansko Carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998., ISBN 953-6168-38-3, str. 145.</ref>. Osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio je od teških poreza i nameta kakve su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 [[dukati|dukata]] danka godišnje za obranu.
U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom [[pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941.|masovnog zločina]] počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Za Božić 1941. selo su napali [[četnici]], Hrvate su poubijali i protjerali, kuće opustošili i na kraju zapalili zajedno s crkvom. <ref>[
== Stanovništvo ==
| |||