Potoci (Mostar, BiH): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 29:
Do izgradnje mosta preko Neretve, rijeku se prelazilo [[skela|skelom]] koja je bila niže od današnjeg mosta. Skelom "lađom" gospodarile su obitelji Cigić iz Vojna i Kožulj iz Potoka, posjednici odgovarajućih zemljišta uz Neretvu.<ref name="HMS"/>
Hrvati Bijelog Polja teško su stradali u [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve|bošnjačkoj agresiji]] na prostore bosanskohercegovačkih Hrvata. Bijelo Polje bilo je mirno premda je rat Bošnjaka i Hrvata već uzeo maha. Marko Maka Radić nije dopustio se se dogode neredi u Bijelom polju. Sve vojnike u svojoj postrojbi HVO isto je tretirao. Armija BiH je [[30. lipnja]] [[1993.]] godine napala Bijelo Polje. Pomoć iznutra bili su bošnjački pripadnici HVO-a koji su izdali svoje suborce i okrenuli oružje na njih. Radića su prevarili i pokušali ubiti. Armija BiH i peta kolona Bošnjaka u HVO ubili su nekoliko desetaka Hrvata, što vojnika, što civila, koje je Armija BiH nespremne uhvatila na spavanju. Da bi preživjeli, Hrvati su se spašavali bježeći preko Neretve prema Vojnom. Preživjele Hrvate koji se nisu uspjeli spasiti zarobili su. Zarobljeno je 215 Hrvata. Otpremili su ih u logore, koje su u Bijelom polju osnovali na nekoliko lokacija, a najveći je bio u mjesnoj školi u Bijelom polju, bivšoj Školi bratstva i jedinstva. Razmjeri zločina bili su vidljivi tek nekoliko mjeseci kasnije. Nitko još nije odgovarao za ova zlodjela nije odgovarao, a zna se da je cijelom akcijom rukovodilo tadašnje zapovjedništvo Armije BiH na čelu sa Seferom Halilovićem. Zločin u Bijelom polju dogodio se nakon što je Armija BiH počinila zločine u hrvatskim selima jablaničke općine. Preživjele jablaničke Hrvate otpremili su u logor Muzej u Jablanici, kroz koji je prošlo 800 Hrvata. Sve su to bošnjački vođe sprovodili plan tvz. zelene trasferzale koja se trebala pružati do Neuma.<ref>[https://www.vecernji.ba/zlocin-armije-bih-u-bijelom-polju-ostao-nekaznjen-425997 www.vecernji.ba] Marko Karačić ''Zločin Armije BiH u BIjelom polju ostao nekažnjen''. 1. srpnja 2012. (pristupljeno 18. siječnja 2018.)</ref> Tijela mnogih Hrvata iz logora Armije BiH u Mostaru i Jablanici još nisu pronađena. Tek 2012. je pokrenut sudski proces za zločine u Jablanici, a zločini nad Hrvatima u Mostaru pravosudna tijela su izbjegavala procesuirati. Danas Hrvati obilježavaju 30. lipnja kao tužni dan kad je Armija BiH stvorila nekoliko logora za Hrvate i kad je ubijala nedužne hrvatske civile u svojim kućama. U drugom dijelu taj dan obilježavaju kao tobožnji "dan deblokade grada". Danas se gradom propagira bošnjačka neistina. Na nekoliko mjesta gdje je HVO potjerao agresorske srpske snage danas su spomenici na kojima piše da je to učinila Armija BiH. Prava je istina da dok su Hrvati ginuli u akcijama, Bošnjaci su hranili pripadnike Belih orlova. Zbog nemara države kojom upravljaju Bošnjaci a udio Hrvata u vlasti sveden na statističku grešku, udruge proistekle iz Domovinskog rata žele postaviti spomenike na mjestima gdje su Armija BiH i njihove paravojne postrojbe zatočili, mučili, silovali i ubijali Hrvate, jer to je jedini način kako Hrvati mogu pokazati kroz što su prošli u vremenima koje sada neki slave.<ref>[https://www.vecernji.ba/na-mjestima-gdje-su-bili-logori-za-hrvate-ce-biti-spomenici-426242 www.vecernji.ba] Marko Karačić ''Na mjestima gdje su bili logori za Hrvate će biti spomenici''. 2. srpnja 2012. (pristupljeno 18. siječnja 2018.)</ref>
==Stanovništvo==
| |||