UDBA: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Nastanak i zadaća: Izbrisano jer se radi o ozbiljnoj enciklopediji, dok je poveznica navedena kao izvor krajnje pristrana i nije enciklopedijskog karaktera. |
m uklonjena promjena suradnika 89.164.132.237 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 16:
U radne zadatke spadala je psiho-fizička [[tortura]], njihove žrtve stradavale su na [[montirani sudski postupak|montiranim procesima]], bivale smaknute bez suda i pokopane bez obilježja. Širok spektar metoda rada SDB podrazumijevao je: vrbovanje suradnika među građanima Jugoslavije i strancima, informativne razgovore, tajni nadzor [[telefon]]skog, teleprinterskog prometa, [[pošta]]nskih pošiljaka, tajna praćenja, pretrese stanova, uhođenja i promatranja, foto i TV dokumentiranja i drugo. Aktivnost je vođena na temelju podmićivanja i manipuliranjima običnim kriminalcima (prijeteći im, ili obećavajući im smanjenja kazni), preko izrade lažnih dokumenata i najzloglasnijih ucjena, što je imalo za posljedicu angažiranja naivnih građana u samoubilačkim akcijama, bez obzira jesu li djela iskorištena za ucjenu ikad počinili ili nisu.<ref name="hazud.hr">[http://www.hazud.hr/metode-i-oblici-rada-udbe-udbina-paukova-mreza/ Metode i oblici rada UDBE; UDBINA paukova mreža], hazud.hr, 30. siječnja 2016., pristupljeno 29. lipnja 2016.</ref>
U vrjemenskom razdoblju od 1946. do [[1990.]] godine UDBA je ubila 69 hrvatskih [[disident|disidenata]], osmorica su nestala.<ref name="povijest.net">Miljenko Hajdarović, [http://povijest.net/branici-jugoslavenskog-poretka/ ''Braniči jugoslavenskog poretka''], povijest.net, 24. ožujka 2007., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Izvršila je 24 neuspjela [[atentat]]a na hrvatske emigrante, žrtve su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama.<ref name="povijest.net"/> Trojica su oteta, a daljnja četvorica su se uspjela spasiti od otmice.<ref name="povijest.net"/> Najpoznatiji zločini te jugoslavenske službe su ubojstva hrvatskoga emigranta i vođe [[Bruno Bušić|Brune Bušića]] [[16. listopada]], [[1978.]] godine u [[Pariz]]u i ubojstvo hrvatskoga [[disident]]a, [[poduzetnik]]a, [[književnik]]a i [[publicist]]a [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]], [[28. srpnja]] [[1983.]] godine u [[Wolfratshausen]]u.
[[1960.]] godine je u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] u dvorani ''Hrvatskog doma'' aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Ta akcija bila je ciljano usmjerena <ref> "Zločinačku narav UDB-e najbolje ilustrira teroristički napad bombom na prostorije Hrvatskog doma u ulici Salta br. 1241 u Buenos Airesu. Bombu su, oko 22.00 sata, 16. srpnja 1960. prema izjavama očevidaca, postavile dvije nepoznate osobe, koje su pobjegle automobilom koji ih je čekao u susjednoj ulici. Očevidci tvrde da su teroristi prije izvonenja bombaškog napada zavirivali u dvoranu gdje se mladež zabavljala proslavljajući posljednji dan školskih praznika, te su morali biti svjesni svog zločinačkog čina." http://www.safaric-safaric.si/udruge/hsk/201012%20Izvjesce%20vijeca%20komisije.pdf , pristupljeno 26. srpnja 2016.</ref> protiv djece, s obzirom na to da se u spomenutoj dvorani slavio posljedni dan školskih praznika.
== Struktura ==
| |||