Računalne instrukcije nisu bogate kao što je ljudski jezik. Računalo poznaje samo ograničen broj jasno definiranih i jednostavnih instrukcija. Evo nekoliko primjera: "preslikati sadržaj ćelije 7 u ćeliju 19", "ako je sadržaj ćelije 999 veći od 1, sljedeća instrukcija se nalazi u ćeliji 100", "sadržaj ćelije 6 oduzeti sadržaju ćelije 33 a rezultat upisati u ćeliju 50".
Instrukcije su u računaruračunalu predstavljene [[binarni sustav|binarnim sustavom brojeva]]. Operacija "kopiraj" je, npr. kod [[Intel]]ovih mikroobradnika u binarnom sustavu predstavljena ovako: 10110000. Određeni niz instrukcija koje određeno računalo može obraditi naziva se [[strojni kod]]. U stvarnosti, ljudi ne stvaraju instrukcije direktno u strojnom jeziku već koriste [[programski jezik|programske jezike]] koje se prevode u strojni kod putem posebnih računalnih programa "prevodilaca" i [[kompajler]]a. Neki programski jezici su veoma bliski strojnom kodu, kao što je sabirnik (''Assembler''), a drugi, kao [[Prolog (programski jezik)|Prolog]], zasnovani su na apstraktnim načelima koja imaju malo sličnosti sa stvarnim operacijama unutar računala.
