Kijevska Rus': razlika između inačica

Jaroslav je promovirao prijateljske i političke veze s ostalim razvijenim državama u okruženju, ali posebno sa zapadnom Europom. To se posebno moglo primijetiti u međusobnim odnosima između članova Jaroslavove obitelji i vladajućim dinastijama gotovo cijele Europe. Jaroslavova žena [[Ingegerd Olofsdotter|Irena (Ingegarda)]] je bila kći [[Olof Skötkonung|kralja Švedske]], Jaroslavova kći [[Elizabeta Kijevska|Elizabeta]] udala se za poznatog [[Norvežani|norverškog]] viteza i [[Harold Hardrada|kralja Harolda od Sterna]], a njegova druga kći [[Ana Kijevska|Ana]] udala se za [[Henrik I., kralj Francuske|kralja Francuske]]. Jaroslavov najstariji sin Izjaslav oženio je njemačku princezu Gertrudu, zbog čega su kijevski vladari bili u izuzetno dobrim odnosima s [[Nijemci|njemačkim]]. Prema njemačkom povjesničaru Dietmaru od Merseburga, [[Kijev]] je u vrijeme Jaroslava izrastao u veliki grad koji je imao preko 400 crkvi i 8 trgovačkih središta. Tada je izgrađena [[Saborna crkva Svete Sofije]] koja se renovirana i danas nalazi u Kijevu. Drugi povjesničar [[Adam Bremenski]] [[Kijev]] opisuje kao ravnopravnog takmaca Bizantu.<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur20105.htm ЗАГРАНИЧНІ ЗНОСИНИ — З НЇМЕЧЧИНОЮ, З СКАНДИНАВІЄЮ, З ФРАНЦИЄЮ Й УГОРЩИНОЮ, З ВІЗАНТИЄЮ; ОСТАННЇЙ ПОХІД НА ЦАРГОРОД.]</ref> Stvorene su jake kulturne veze sa Bizantskom crkvom, koje su [[Ukrajinci|ukrajinski]] i [[Bjelorusi|bjeloruski]] narod u kulturno-prosvjetnom i religijskom smislu postavile na lidersko mjesto među ostalim istočnim Slavenima sve do 18. stoljeća. Godine 1037. uspostavljena je crkvena hijerarhija na čelu s Kijevskim metropolitom [[Rusinom Ilarionom]], koji je bio odgovoran Carigradskom patrijarhu u [[Bizant]]u. Kijevska Rus' posebno dobre odnose tada ima s [[Poljska|Poljskom]], Bohemijom i Ugarskom. Za vrijeme vladanja Jaroslava, Kijevska država je u kulturnom smislu nemjerljivo prednjačila u odnosu na cijelu zapadnu [[Europa|Europu]]. Posebno je razvijala književnu kulturu i učenje stranih jezika i kulture. Dok su u to vrijeme djeca s kijevskih dvorova bila pismena od ranog djetinjstva, neki se zapadnoeuropski vladari doslovce nisu znali niti potpisati. Jaroslav je ujedno bio i veliki graditelj te je izgradio stotinjke crkvi bizantskog stila, obnovio i učvrstio veliki broj tvrđava, unaprijedio je zakone države i uspostavio sudove. Naziv Jaroslav Mudri dobio je zahvaljujući stvaranju zakonika [[Ruska pravda]] koji je prikupio tadašnje norme u pravni kodeks države.<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur20106.htm КУЛЬТУРНІ ЗАХОДИ: МОНАСТИРІ, ОСЬВІТА І ЦЕРКОВНІ СПРАВИ]</ref>

 

[[Datoteka:Саркофаг Ярослава Мудрого.jpg|mini|300px|lijevo|Sarkofag kijevskog kneza [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] u Kijevu.]]

[[Datoteka:Novgorod torg.JPG|mini|300px|lijevo|Tržnica u srednjovjekovnom trgovačkom središtu [[Novgorod]]u, autor: Apolinarij Vaznjecov.]]