Fotografija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 92.36.150.192 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika F karlo Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 5:
== Fotoaparati ==
[[Datoteka:Studijskifotoaparat.JPG|230px|minijatura|desno|Stari studijski fotoaparat (za portrete)]]
[[Datoteka:Rob McArthur.jpg|230px|minijatura|desno|Fotograf upotrebljava stativ za veću stabilnost tijekom duge ekspozicije.]]
a ravni projekcioni zaslon nego i na projekcione zaslone valjkaste, sferne ili bilo kojeg oblika! Projekciju kontinuirane oštrine na cilindričnu plohu daje samo rupa-objektiv.▼
''"Camera obscura"'' ([[Latinski jezik|lat]]. "mračna komora" ili "zamračena prostorija") je kutija (svjetlonepropusna opna bilo kakvog oblika) čije unutrašnje plohe ne dopuštaju odraz svjetlosnih zraka (moraju biti obojene crnom mat bojom ili još bolje, prekrivene [[Crna boja|crnim]] filcom). Na stijenki kutije izbušena je rup(ic)a. Kroz taj sitan otvor ("mlaznicu svjetla") svjetlosne zrake izvana, ulaze u mračnu komoru i projiciraju sliku motiva pred kamerom po čitavoj unutrašnjosti komore. Ako se u mračnu komoru stavi fotoosjetljiva ploha, tj. list materijala koji je osjetljiv na [[Svjetlost|svjetlo]], a koji može biti kemijski (npr. "fotografski film" ili "foto papir") ili digitalni ("senzor"), može se napraviti snimka motiva.
▲
-'''kompresija vremena''' (pokretni detalji motiva ostaju ili potpuno nesnimljeni ili pak zabilježeni tek kao nakupina svjetlosnih titraja, zbog dužine trajanja ekspozicije jer kroz rup(ic)u-objektiv prolazi veoma malo svjetlosti, a nepokretni detalji ostaju jasno zabilježeni)
-'''širok raspon kadra''' ("kuteva snimanja" koji ovise o formatu na koji se snima i udaljenosti rup(ic)e-objektiva od formata na koji se snima mogu biti veoma široki. Praktička ograničenja veličine kamere i snimke koju snima određeni su veličinama nabavljivih materijala)
-'''egzaktna perspektivna projekcija''' (kada se motiv snima na potpuno ravnu fotoosjetljivu plohu svi pravci iz prostora proiciraju se na ravninu kao pravci)
-'''potpuna propusnost svjetlosti svih valnih dužina''' (rupa-objektiv mračne komore propušta i one [[Valna dužina|valne dužine]] svjetlosti koje ne prolaze kroz [[staklo]], npr. ultraljubičasti dio spektra)
[[Datoteka:Saturn's Rings in Ultraviolet Light.png|240px|minijatura|lijevo|Ova fotografija [[Saturn]]ovih prstenova je primjer primjene UV fotografije u astronomiji.]]
[[Datoteka:Glühwendel brennt durch.jpg|210px|minijatura|desno|Primjer kreativne fotografije]]
'''Mračna komora''' osnova je za sve današnje kamere (foto aparate, kino, video, ili digaitalne kamere) štoviše, ona postoji u svim suvremenim kamerama, a predstavlja prostor između [[objektiv]]a (otvora sa sustavom leća, kojim je zamijenjena rupica) i fotoosjetljive plohe na koju se snima. Plohe tog prostora suvremenih kamera ne smiju održavati svjetlosne zrake.
Skup leća (objektiv) fokusira (izoštrava) projekciju motiva na plohu snimanja, kao uvećavanu ili smanjenu sliku motiva pred objektivom.
Osim ovog, postoje i drugi načini kako se mogu dobiti fotografske slike, kao fotogrami ili rayografije (prema fotografu [[Man Ray]]u, koji se često služio tom metodom ) ili fotokopije (xerografije). Rayografija se radi tako da se u tamnoj komori (zamračenoj sobi) direktno na fotoosjetljivi sloj kao motiv stave neki predmeti, a zatim osvijetle pa sliku (Rayogram) tvore sjene motiva kao i odrazi svjetla s motiva. Neki autori Rayograme nazivaju fotogrami ili kemogrami (Ž.Jerman) mada bi fotokemogram bio naispravniji naziv jer svojom širinom obuhvaća stvaranje svake analogne fotografske slike. Za fotokopije (xerografije) ili kontaktne kopije snimki (negativa) u anglosaksonskom govornom području ustaljen je naziv fotogram.
Line 34 ⟶ 46:
== Povijest fotografije ==
[[Datoteka:View from the Window at Le Gras, Joseph Nicéphore Niépce.jpg|250px|mini|Prva održana fotografija u povijesti, koju je uslikao [[Nicéphore Niepce]] 1826. godine <ref>[http://niepce.house.museum/ Niepce.house.museum]
</ref>]]
Preteča fotografije je tzv. ''"camera obscura"'' (već opisana u prethodnom odjeljku) koju su primjenjivali slikari pejzaža i portretisti sve do [[19. stoljeće|devetnaestog stoljeća]]. Međutim, bit fotografije je da se ona mora sama stvoriti i zadržati na nekom fotoosjetljivom materijalu. Problem s ranom fotografijom je bio upravo u tome kako sliku zadržati. Postojali su, naime, materijali koji su u doticaju sa svjetlom mijenjali boju i koji bi onda u kombinaciji s mračnom komorom davali fotografije, ali one nisu bile trajne.
Problem je [[1825]]. riješio [[Nicéphore Niepce]]. Njegova metoda zahtjevala je višesatnu ekspoziciju uz jako dnevno [[sunce]]. Ipak, njegova metoda se nije pokazala najboljom pa je u partnerstvu s [[Pariz|pariškim]] slikarem [[Jacques Daguerre]]om pokrenuo istraživanje nove metode. [[1833]] godine Niepce je umro, pa je Daguerre sam nastavio s istraživanjima.
[[1839]]. Jacques Daguerre najavio je da je pronašao način kako proizvesti permanentni pozitiv. Taj je izum nazvan Dagerotipija, a francuska je vlada izum odmah otkupila i ponudila svima zainteresiranim mogućnost da se bave fotografijom i dalje ju razvijaju. Daguerre i Nepce-ov unuk su zauzvrat dobili doživotnu rentu.
[[Datoteka:Colonel William Willoughby Verner, Sanger Shepherd process, by Sarah Acland 1903.png|230px|minijatura|desno|Fotografija iz 1903.]]
Istovremeno je u [[Engleska|Engleskoj]] [[William Fox Talbot]] otkrio drugi postupak, nazvan kalotipija, ali je otkriće držao u tajnosti. Za razliku od dagerotipije, rezultat kalotipije je bio negativ iz kojeg se je moglo proizvesti neodređen broj pozitiva. Talbot je svoje otkriće patentirao što je uvelike limitiralo razvoj i popularnost te metode.
[[Datoteka:Tošo Dabac, Prosjakinja s djetetom.jpg|230px|minijatura|lijevo|[[Tošo Dabac]]: Prosjakinja s djetetom]]
| |||