Albert Camus: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 105:
== Camus o apsurdu ==
{{Filozof
| regija = Zapadna filozofija
| era = [[20. stoljeće|XX. stoljeće]]
| slika = Albert Camus, gagnant de prix Nobel, portrait en buste, posé au bureau, faisant face à gauche, cigarette de tabagisme.jpg
| opis_slike =
| ime = Albert Camus
| rođenje = [[7. studenoga]] [[1913.]]<br />[[Mondovi]], [[Alžir]]
| smrt = [[4. siječnja]] [[1960.]]<br />[[Pariz]], [[Francuska]]
| škola_tradicija = [[teorija apsurda]] ([[egzistencijalizam]])/[[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] 1957.
| glavni_interesi = ''"Apsurd je esencijalni koncept i prva istina"''<br />''"Uvijek idi predaleko, jer ćeš baš tamo naći pravu istinu."''<br />''"Bunim se; dakle postojim."''
| poznate_ideje =
| utjecaji = [[Karl Marx]], [[Fjodor Dostojevski]], [[Franz Kafka]], [[Søren Kierkegaard]], [[Herman Melville]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Jean-Paul Sartre]], [[Simone Weil]], [[Victor Hugo]], [[Pascal Pia]], [[George Orwell]], [[André Gide]]
| utjecao_na = [[Thomas Merton]], [[Luke Johnston]], [[Jacques Monod]], [[Jean-Paul Sartre]], [[Orhan Pamuk]], [[Mohsin Hamid]]
}}
U svojim esejima, Camus je čitateljima prezentirao dualizme: sreća i tuga, tama i svjetlo, život i smrt, itd. Njegov cilj bio je naglašavanje činjenice da je sreća prolazna i da je ljudski život smrtan. On je to radio ne da bi bio morbidan, već da nauči ljude da više cijene sreću i život. U ''Mitu o Sizifu'', taj dualizam postaje paradoks: Mi cijenimo naše živote i sreću toliko enormno, no u isto vrijeme smo svjesni da ćemo umrijeti, te upravo zbog toga naše težnje su besmislene. Mi možemo živjeti s dualizmom (sreća-nesreća), no ne možemo prihvatiti paradoks (cijeniti život-shvaćati da je besmislen). U ''Mitu'', Camusa je zanimalo kako doživljavamo apsurd i kako se s njime nosimo. Naš život mora imati smisao da bi smo ga cijenili. Iz ovoga proizlazi pitanje, ako shvatimo da naš život nema smisla ni vrijednosti, moramo li se onda ubiti ?
| |||