Razlika između inačica stranice »Elektronski uhvat«

bez sažetka
m (malo promjena ije i je, č i ć, promjena roda atomske jezgre u ženski na jednom mjestu i promjena ukoliko u ako jer nemaju isto značenje http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=236)
'''Elektronski uhvat''' se ponekad svrstava u [[beta raspad]]. [[Hideki Jukava]] sa suradnicima je 1936. predvidio da [[atom]]i bogati [[proton]]ima u [[Atomska jezgra|atomskom jezgru]], mogu uhvatiti [[elektron]] iz prve K-ljuske elektronskog omotača, čime bi se proton promijenio u [[neutron]], uz istovremeno zračenje [[neutrino|neutrina]]. <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>
 
Ako je razlika u [[energija|energiji]] između neke [[radioaktivnost|radioaktivne]] tvari i novog [[kemijski element|kemijskog elementa]] u koji se ta radioaktivna tvar raspada, manja od 1,022 M[[eV]], onda se ne stvara [[pozitron]] budući da nema dovoljno enerijeenergije raspadanja da bi se to dogodilo i onda se događa elektronski uhvat kao jedina mogućnost. Tako se na promjerprimjer [[rubidij]]-83 (37 protona i 46 neutrona) raspada u [[kripton]]-83 (36 protona i 47 neutrona) s elektronskim uhvatom, a energija raspadanja je oko 0,9 MeV.
 
Treba zapaziti da se slobodni proton ne može mijenjati u slobodni neutron s elektronskim uhvatom. Proton i neutron moraju biti dio velike atomske jezgre da bi se to ostvarilo. Kod elektronskog uhvata, jedan elektron iz elektronskog omotača, obično iz K ili L elektronske ljuske, bude uhvaćen protonom iz atomske jezgre, stvarajući neutron i neutrino:
370

uređivanja