Robovlasništvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
[[Datoteka:ArrestationBrue.jpg|200px|mini|lijevo|Trgovina robljem]]
Afroeuropsku trgovinu robljem započeli su [[Portugalci]] oko [[1440.]] godine, no, svoj vrhunac dostigla je pod vodstvom Engleza koji su brodovima prevozili preko [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] golem broj Afrikanaca kao robovsku snagu na plantažama [[pamuk]]a i [[duhan]]a u njihovim američkim kolonijama. Više od sedam milijuna Afrikanaca, prevezeno je od Afrike da bi u Americi živjeli u bijedi i siromaštvu. Ta je trgovina donosila veliku dobit europskim i afričkim trgovcima, a uništila je nekoliko afričkih kraljevstva. Ujedno je izmijenila stanovništvo u Amerikama; početkom 19. stoljeća polovica [[brazil|brazilskog]] stanovništva bila je afričkog podrijetla.
Proizvodnja tropskih poljoprivrednih proizvoda (poput kave, pamuka, šećera, ruma) uz uporabu ropske snage je bila iznimno profitabilna i predstavljala je glavni izvor prihoda kolonijalnih imperija, a poslije i osamostaljenih država Sjeverne i Južne Amerike: procjenjuje se, tako, da je [[Konfederacija Američkih Država]] nakon proglašenja neovisnosti (koja je dovela do [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] i posljedično do oslobođenja robova u SAD) predstavljala zahvaljujući poljoprivredi zasnovanoj na ropskom radu četvrtu najveću ekonomiju na svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.history.com/news/slavery-profitable-southern-economy|title=How Slavery Became the Economic Engine of the South|author=Greg Timmons|date=6. ožujka 2018.|work=|language=engleski|publisher=Historz|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref> Zapravo je - prema procjenama - od 6 i pol milijuna ljudi koji su doseljeni u Južnu i Sjevernu Ameriku između 1492. i 1776. godine samo njih 1 milijun došlo iz Europe, dok su preostalih 5 i 5 milijuna bili afrički robovi. Uvjeti života robova su bili iznimno teški, a pomor izrazito visok.<ref>{{Citiranje weba|url=How Slavery Helped Build a World Economy|title=https://news.nationalgeographic.com/news/2003/01/0131_030203_jubilee2.html|author=Howard Dodson|date=3. veljače 2003.|work=|language=engleski|publisher=National Geografic|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>
*'''Trgovci'''
Line 48 ⟶ 50:
Robovlasnišvo je danas kazneno djelo u svim državama svijeta, a procjenjuje se kako u cijelom svijetu postoji između 12 i 30 milijuna robova.<ref>{{cite web|url=http://www.newyorker.com/magazine/2014/09/08/freedom-fighter |title=A Mauritanian Abolitionist's Crusade Against Slavery |publisher=The New Yorker |date= |accessdate=}}</ref> Prema procjenama organizacije [[Human Rights Watch]] [[2003.]] godine je u [[Indija|Indiji]] bilo 15 milijuna djece u dužničkom ropstvu.<ref>"[https://www.nytimes.com/2003/01/30/opinion/30iht-edzama_ed3__0.html For 15 million in India, a childhood of slavery]". ''[[The New York Times]]''.</ref><ref>"[https://www.hrw.org/en/news/2003/01/23/child-slaves-abandoned-indias-silk-industry Child Slaves Abandoned to India's Silk Industry]". [[Human Rights Watch]].</ref> Druga zemlja s najviše robova je [[Kina]] (2,9 milijuna), zatim slijede [[Pakistan]] (2,1 milijuna), [[Nigerija]], [[Etiopija]], [[Rusija]], [[Tajland]] i ostali.<ref>{{cite news| url=http://edition.cnn.com/2013/10/17/world/global-slavery-index/ | work=CNN.com | title=India, China, Pakistan, Nigeria on slavery's list of shame | date=18. listopada 2013.}}</ref>
U Hrvatskoj se, prema procjenama, oko 17.000 ljudi nalazi u ropskom položaju<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.poslovni.hr/hrvatska/17000-ljudi-u-hrvatskoj-zivi-u-modernom-ropstvu-313537|title=17.000 ljudi u Hrvatskoj živi u modernom ropstvu|author=Poslovni.hr/HINA|date=31. svibnja 2016|work=|language=|publisher=Poslovni.hr|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>, uglavnom u kontekstu prostitucije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zrtve-modernog-ropstva-iskusni-splitski-inspektor-ulicna-prostitucija-je-gotovo-iskorijenjena-no-posao-se-samo-preselio-evo-i-kamo/7075473/|title=ŽRTVE MODERNOG ROPSTVA Iskusni splitski inspektor: 'Ulična prostitucija je gotovo iskorijenjena, no posao se samo preselio. Evo i kamo'|author=Katarina Marić Banje|date=26. veljače 2018.|work=|language=|publisher=Jutarnji list|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>
Procjenjuje se da oko 3 milijuna robova biva prebačeno preko nacionalnih granica, jedan od glavnih odredišta trgovine robljem je Europska unija, radi korištenja u [[Prostitucija|prostituciji]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://ec.europa.eu/anti-trafficking/citizens-corner/trafficking-explained_en|title=Trafficking explained|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=Europska komisija|accessdate=13. ožujka 2018.}}</ref>
| |||