Socijalistička Republika Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 202:
== Upravna podjela ==
{{Glavni|ZAVNOH#Upravni ustroj|l1=Upravna podjela za vrijeme ZAVNOH-a}}<br>Poslije [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] u Hrvatskoj je Općim zakonom o narodnim odborima (nositeljima vlasti)
Godine [[1952.]] donesen je Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine.<ref>Zakon o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine, Narodne novine, br. 16/52.</ref> Tim je zakonom u Hrvatskoj ustanovljeno 89 kotara i 737 općina. Općina je bila osnovna upravno-prostorna cjelina, a kotar je obuhvaćao skupinu općina spojenih najčešće u nodalno-funkcionalni areal.
Redak 208:
[[Kotar]]i kao oblik upravno-prostornoga ustroja održali su se do 1967., kada su ukinuti.<ref>Zakon o provedbi Ustavnog zakona o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 13/67. od četvrtka, 30. ožujka 1967. {{Citat|Čl. 1.<br>Kotarske skupštine i njihovi organi, kao i organi kotarske uprave, prestaju s radom 31. ožujka 1967.}}</ref> U navedenomu razdoblju broj kotara se razlikovao, tako ih je 1955. bilo 27, a 1962. – 9.<!-- 9 je najmanji broj kotara, 1967. im se broj nije spustio na 8 (Klemenčić) --><ref name="Klemenčić">Klemenčić, Mladen. ''Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918 – 1992.'' (str. 123. – 148.) '''U''': Mirošević, Franko <small>(ur.)</small>, Goldstein, I.; Grgin, B.; Moačanin, N.; Potrebica, F.; Pavličević, D.; Vranješ-Šoljan, B.; Kolar-Dimitrijević, M.; Klemenčić, M.; Rogić, V.; Gmajnić, L. ''<u>Hrvatske županije kroz stoljeća</u>'', Školska knjiga i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-61367-9</ref>
[[Općina|Općine]] kao temeljne upravno-prostorne jedinice održale su se sve do današnjih dana, s različitim stupnjem organizacije i značenja u političkom odlučivanju. Njihov broj također je bio različit, od 737, koliko ih je bilo 1952., do 102 u 1991. (usporedbe radi, u RH je 2009. godine bilo 556 općina i gradova). Godine 1974., bile su po teritorijalnom načelu oblikovane i [[Zajednica općina|zajednice općina]]<ref>http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2008/PDF/02-bind.pdf</ref>, koje su funkcionirale doista sukladno imenu - kao zajednice općina; općine su u to vrijeme bile doista glavni oblik organizacije državne vlasti, s vrlo visokom samoupravom u svim vrstama poslova - čak su bez kontrole "odozgo" (izuzev one partijske) imenovale suce nižih sudova i
[[Zajednica općina|Zajednice općina]] (ZO) su vodile brigu o financiranju regionalnih ustanova poput velikih bolničkih centara, a imenovale su i suce drugostupanjskih sudova.
[[Sabor SR Hrvatske|Republički Sabor]] je imenovao suce najviših sudova (uvijek iz redova ''članova partije;'' takvo članstvo je bilo nepisano ali doista ekstremno rijetko kršeno pravilo kod angažiranja na bilo kakvim iole uglednijim društvenim dužnostima); na republičkom nivou su funkcionirali samo manji policijski kapaciteti, ali je [[UDBA|civilna obavještajna služba]] (zapravo: politička policija) bila organizirana na republičkom nivou. Na tom se nivou vodila briga o djelovanju energetskog, željezničkog, poštanskog i telekomunikacijskog sustava,
== Vanjske poveznice ==
| |||