Radar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Radar |
nadopunio Radar |
||
Redak 10:
[[datoteka:Dopplereffectsourcemovingrightatmach0.7.gif|mini|desno|300px|[[Dopplerov učinak]] je promjena [[frekvencija|frekvencije]] [[val]]ova pri relativnom [[gibanje|gibanju]] njihova izvora ili promatrača.]]
[[datoteka:weather radar.jpg|mini|desno|300px|Izgled zaslona meteorološkog radara.]]
[[datoteka:Composite Bild.JPG|mini|desno|300px|Snimak modernog meteorološkog radara.]]
[[datoteka:CH Radar Mast - Stenigot - geograph.org.uk - 150615.jpg|mini|desno|300px|Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada.]]
[[datoteka:Venus map NASA JPL Magellan-Venera-Pioneer.jpg|mini|desno|300px|Izrada radarske karte površine [[Venera|Venere]].]]
'''Radar''' ([[pokrata]] ili [[akronim]] od [[Engleski jezik|eng]]. '''''Ra'''dio '''D'''etection '''a'''nd '''R'''anging'': otkrivanje i određivanje udaljenosti [[Radio valovi|radio valovima]]) je [[elektronički uređaj]] za određivanje [[udaljenost]]i, [[azimut]]a, [[elevacija|elevacije]] ([[kutna visina]]) i [[brzina|brzine]] nekog predmeta na temelju odbijanja ([[refleksija|refleksije]]) iz uređaja emitiranih [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] od taj predmet. Prvi uređaj izradio je oko 1900. njemački [[izumitelj]] Christian Hülsmeyer, a predložena je njegova primjena u sprječavanju sudara [[brod]]ova. Razvoj ratnoga [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]], posebice teških [[bombarder]]a, potaknuo je razvoj radara jer je trebalo razviti uređaj za rano upozoravanje na dolazeću opasnost. Prvi uređaj u osnovi istovjetan današnjim radarima izradio je [[Robert Watson-Watt]] (1935.).
Line 43 ⟶ 51:
=== Frekvencijsko područje radara ===
Frekvencijsko područje radara ovisi o njegovoj primjeni, a nalazi se u rasponu od približno 10 M[[Hz]] do 100 GHz. Na najnižim frekvencijama rade radari za promatranje iza [[obzor]]a [[refleksija|refleksijom]] valova od [[ionosfera|ionosfere]]; u području od 100 MHz do 2 GHz, zbog malog utjecaja [[atmosfera|atmosfere]] na valove tih frekvencija, rade radari velikoga dometa za nadzor zračnoga prostora; u području od 2 do 8 GHz rade radari za točnije određivanje položaja, za promatranje srednjeg dometa, za praćenje te za gađanje većega dometa. Na frekvencijama od 8 do 12 GHz radi najveći broj zrakoplovnih, meteoroloških, brodskih i navigacijskih radara, jer to frekvencijsko područje omogućuje primjenu [[poluvodič]]kih izvora male mase i izmjera te primjenu relativno malenih antena velike usmjerenosti. Na još višim frekvencijama rade radari za posebne namjene te eksperimentalni sustavi (na primjer radari za svemirska istraživanja ([[radio astronomija]]), radari na cestovnim vozilima i slično).
== Primjena radara ==
Među najvažnijim je područjima primjene radara kontrola zračnoga [[promet]]a, u kojoj se koriste promatrački radari velikoga dometa (oko 400 km) i radari koji nadziru prilaz pojedinoj [[Zračna luka|zračnoj luci]] (domet nekoliko desetaka kilometara). U kontroli zračnoga prometa koristi se i radar s aktivnim odjekom (sekundarni radar), koji ne djeluje na načelu jednostavnog odraza elektromagnetskoga vala od [[zrakoplov]]a, nego se primjenjuje poseban uređaj na zrakoplovu (takozvani odgovarač), koji šalje povratne impulse kada se pobudi impulsima sa zemaljskoga radara i omogućuje prijenos dodatnih informacija (na primjer određivanje ili identifikacija zrakoplova). Sekundarni radar razvijen je za vojne potrebe, s namjerom da se omogući razlikovanje vlastitih od neprijateljskih zrakoplova, a danas je on značajna podrška kontroli civilnoga zračnog prometa. Iako je sekundarni radar zapravo [[Radiokomunikacije|radiokomunikacijski]] sustav s automatskim odgovaranjem, uobičajeno se svrstava u radarske sustave.
=== Navigacijski radari ===
Navigacijski radari manjega su dometa (do 100 kilometara) i značajna su pomoć posadi pri upravljanju [[brod]]ovima i zrakoplovima u uvjetima smanjene vidljivosti i (ili) gustoga prometa. Slični se radari postavljaju u zračnim i pomorskim lukama te uz plovne puteve i služe za nadzor prometa.
=== Meteorološki radari ===
Meteorološki radari rade u više frekvencijskih područja, jer se zbog različite reflektivnosti na različitim frekvencijama može dobiti znatno više [[Meteorološke pojave|meteoroloških podataka]]. Služe za određivanje (lociranje) područja [[oborina]] i oblaka u atmosferi i njihovo gibanje, za određivanje vrste i jakosti (intenziteta) oborina (kiša, snijeg, tuča i drugog), strukture [[Oblaci|oblaka]], za dobivanje trodimenzijske slike područja te utvrđivanje područja turbulencije i moguće opasnosti za predmete na tlu i u zraku. Meteorološki radari rade na [[valna duljina|valnim duljinama]] od 1 do 20 centimetra, s odaslanom [[snaga|snagom]] od 100 do 1000 [[vat|kW]] i dosegom od nekoliko desetaka do više stotina [[kilometar]]a. Dopplerov radar djeluje na načelu Dopplerova učinka i omogućuje mjerenje poprečne (radijalne) brzine ciljeva u atmosferi (oborinskih čestica, čestica prašine) koji se gibaju izravno prema radaru ili od njega. Neke vrste radara koriste se kao vjetreni presječnici za dobivanje okomitog profila vjetra unutar [[troposfera|troposfere]]. Neki radari služe i za određivanje visinskoga [[vjetar|vjetra]] (praćenje radarske mete koja visi ispod meteorološkoga balona), a posebna je vrsta radara postavljena i na nekim meteorološkim satelitima za određivanje morskih valova ([[lidar]] ili optički radar).
=== Radari sa sintetskom antenom ===
Radari sa sintetskom antenom služe za promatranje površine Zemlje ili drugih [[planet]]a, a njima prikupljeni podatci nalaze primjenu u agronomiji, šumarstvu, rudarstvu, arheologiji, meteorologiji, zemljopisu, oceanografiji, ekologiji, razminiranju, astronomiji i tako dalje. Njihova je antena postavljena na pokretni predmet (zrakoplov, [[umjetni satelit]], upravljivi balon) koji se kreće stalnom (konstantnom) brzinom iznad ili uzduž promatranoga područja. Računalnom obradbom podataka prikupljenih promatranjem uz više uzastopnih položaja antene dobiva se slika promatranoga područja visoke [[razlučivost]]i, koja djeluje kao da je dobivena antenom znatno većih izmjera od stvarne antene. S obzirom na to da je ta zamišljena (virtualna) antena rezultat računalne obradbe, ona se naziva i sintetskom antenom pa odatle potječe i naziv te vrste radara.
=== Radari u vojništvu ===
Vojna primjena radara slijedila je ubrzo nakon njegova izuma. Tako je Velika Britanija od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada, a SAD je do 1940. počeo proizvoditi impulsne radare za praćenje zrakoplova i nadzor vatre protuzračnih topova. Ubrzo su se užurbanom razvoju i vojnoj primjeni radara pridružili Njemačka, SSSR i Japan. Premda je najprije služio u mornarici i zrakoplovstvu, danas se radar snažno koristi u svim granama oružanih snaga. Najčešće su uporabe u protuzračnoj obrani, proturaketnoj obrani, prikupljanju obavještajnih podataka te nadzoru vatre različitih oružanih sustava, od topništva, do tenkova, zrakoplova i brodova. Suvremeni bojišnički radari otkrivaju i prate kretanje vozila, ali i pojedinačnih vojnika na bojištu. Složenost suvremenih oružanih sustava zahtijeva istodobno korištenje više radara različitih parametara, od kojih svaki ima posebnu zadaću (na primjer na suvremenom ratnom brodu to je navigacija, pretraživanje površine mora, pretraživanje zračnoga prostora, određivanje visine cilja, nadzor vatre). Danas je u središtu istraživanja razvoj radarski vođenih [[projektil]]a te radara za rano otkrivanje, praćenje i uništenje raketa s nuklearnim bojnim glavama.
== Izvori ==
Line 66 ⟶ 89:
|wikicitat =
}}
[[Kategorija:Elektronika]]
[[Kategorija:Navigacija]]
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]
<!-- interwiki -->
| |||