Grb Republike Hrvatske: razlika između inačica

Prema [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] kovanicama koje su bile u uporabi na području Hrvatske, čini se da je bar od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] ([[1196.]]) hrvatski grbamblem bila šestokraka zvijezda danica iznad [[polumjesec]]a. Ove je kovanice dao kovati hrvatski [[herceg]] [[Andrija II.|Andrija]], koji će potom postati hrvatsko-ugarski kralj. Kovane su po uzoru na na [[Koruška|koruške]] [[frizatik]]e, pa kao i oni na naličju imaju pročelje crkve s dva tornja, no licem se razlikuju te imaju polumjesec s rogovima prema gore i nad njim šestokraku zvijezdu. Oko tog simbola napisano je ANDREAS D(ux) CR(oatiae). Zbog sličnosti s koruškim kovanicama, ove se obično nazivaju [[hrvatski frizatik|hrvatskim frizaticima]]. Na kasnijim frizaticima pojavljuje se patrijarhalni križ [[Arpadovići|Arpadovića]] a nad njim s jedne strane zvijezda, a s druge strane polumjesec i zvijezda. [[Anžuvinci]] će nakon [[1300.]] godine na revers umjesto zvijezde i polumjeseca sa zvijezdom staviti sa svake strane križa po jednu pticu. Otada polumjesec sa zvijezdom s reversa prelazi na avers, što pokazuje njegovu ključnu ulogu u simboličnoj poruci koju novac nosi. Kao zemaljski simbol on nije smio biti izostavljen s novca. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove (npr. grb Gradeca i [[Zagreb]]a barem od 14. st., grb [[Varaždin]]a barem od 15. st.), a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. U vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] taj amblem postaje osnova tkz. grba „Ilirije“. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj [[Josip Jelačić|Jelačićevoj]] zastavi iz [[1848.]] godine. Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovaj se grb koristi i kao grb imaginarne [[Ilirija|Ilirije]] koja bi obuhvaćala veći dio [[Balkanski poluotok|Balkanskoga poluotoka]]. Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] simbol zvijezde i polumjeseca naziva se [[Leljiva]], kao što je to slučaj s istovrsnim simbolima [[Poljska|poljske]] heraldike gdje se zvijezda i polumjesec nalaze uvijek na plavom štitu.

Na području [[Slavonija|Slavonije]] u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] na kovanicama se bar od [[1235.]] godine pojavljuje grb s [[Kune|kunom]] između dvije zvijezde. Riječ je o kovanicama koje se nazivaju [[slavonski banovac|slavonski banovci]] (niže nominale slavonskih banovaca umjesto kune imaju i dalje zvijezdu i polumjesec). Uporabu grba s kunom između dvije grede i sa zvijezdom u gornjem polju potvrdit će [[Kraljevina Slavonija|Kraljevini Slavoniji]] dana [[8. prosinca]] [[1496.]]. godine kralj [[Vladislav II. Jagelović]]. Ishodište za lik životinje u grbu bio je lik [[lav]]a u hodu, predstavljao dinastički simbol ''mlađih kraljeva'' i [[herceg|hrvatskih hercega]] iz vladarske obitelji [[Arpadovići|Arpadovića]], koji je kasnije preobražen u lik kune, zbog povlačenja paralele između šesterokrake [[Mars (mitologija)|Marsove zvijezde]] koja se nalazi na grbu i [[Latinski jezik|latinske]] riječi za kunu, ''martes''. Iz te latinske riječi nastao je i izraz ''marturina'', odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez na području između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]].<ref>Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 57.</ref> Kroz povijest mijenjali su se položaj i boja zvijezde (crvena, zlatna ili srebrna), te boja polja između dviju greda (isprva zelena, a potom crvena). Ponekad ovaj grb označava cijelu Hrvatsku, posebice do [[1741.]] godine. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ustalila se crvena boja polja na kojem se nalazi kuna. U nekim povijesnim razdobljima slavonski grb sastojao se od tri crvena hrta u trku na bijelom polju (nekad i bijeli hrtovi na zelenom polju), a osobito se to odnosi na [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće]]. Takav se grb nalazio na oltaru sv. Ladislava iz 17. st. u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] (uz grbove Hrvatske i Dalmacije), kao ilustracija u djelu ''De Regno Dalmatiae et Croatiae'' [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] s kraja 17. stoljeća, kao jedan od grbova u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]] iz 17. st., ali i na povelji [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|bratovštine Sv. Jeronima]] u Rimu iz [[1585.]]

Na grbu [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] ([[1458.]]-[[1490.]]) Hrvatsku predstavlja grb s tri zlatne okrunjene lavlje glave (heraldički su to leopardove glave) na plavom polju (''azure''), koji će se kasnije odnositi isključivo na [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Grb se nalazi u vanjskom krugu Korvinova grba, među grbovima zemalja povezanih s ugarskom krunom. Grb Dalmacije s tri zlatne okrunjene leopardove glave koristi se barem od [[14. stoljeće|14. stoljeća]], a potvrdio ga je kralj [[Žigmund Luksemburški]] (vladao od [[1387.]] do [[1437.]])., Uizmjenivši početkuboju suštita toiz bileplave u crvenu te mijenjajući položaj tri okrunjene lavlje glave okrenuteiz lijevopoložaja na''en crvenomface'' štituu heraldički lijevu stranu, štokako podsjećabi naga grbpovezao s grbom svoje obitelji, [[Luksemburgovci|Luksemburgovaca]]. Međutim, papolazna jetočka mogućeza nastanak tog grba dabilo je grbpredheraldičkiu ovelik lava u hodu, kojeg su kao svoje znamenjem počeli upotrebljavati [[prijestolonasljednik|prijestolonasljednici]] i hrvatski hercezi iz dinastije Arpadovića, iz čega se razvio prvotni zemaljski grb Hrvatske, a kasnije grb Dalmacije.<ref>Božić, Mate i uĆosić, korijenuStjepan, dalmatinskogaNastanak grbahrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, str. 33.-34.</ref> Kao što se vidi već na grbu Matije Korvina, ubrzo su lavlje glave pretvorene u glave heraldičkih leoparda (okrenuti ''en face''), a štit je postao plav. Do 1525. često je njime predstavljana cijela Hrvatska.