|
Ljudi su krčili šume da bi napravili prometnice, naselja i sl. Ljeti postoji rizik od pojave šumskog [[požar]]a, nakon čega se treba obaviti pošumljavanje.
Koristeći isključivo prirodne sirovine -– [[ugljikov dioksid]] i [[voda|vodu]], kao izvor energije isključivo [[sunčeva energija|sunčevu energiju]], u stanju je proizvesti znatne količine [[biomasa|biomase]] (drva, lišća), uz proizvodnju [[kisik]]a. Šuma zadržava znatne količine prašine iz [[zrak]]a, povoljno utjeće na [[kruženje vode u prirodi]], kao i na [[atmosferske prilike]] (vremenske i klimatske), a služi i kao odlično stanište za brojne biljne i životinjske vrste. Ima i [[sociologija|socijalno]] i [[estetika|estetsko]] značenje za [[čovjek]]a.
Šume u Hrvatskoj, osim onih u [[nacionalni parkovi|nacionalnim parkovima]] su gospodarske šume i za njih se brine [[šumarstvo]] kao značajna gospodarska grana, ali i istoimena primjenjena znanstvena disciplina.
=== Mediteranske šume ===
[[Datoteka:Tarvasjõgi.jpg|230px|desno|thumb|Šuma u Estoniji]]
U probalnom pojasu i otocima rastu šume crnike , mješovite šume crnike i alepskog bora te čiste šume alepskog bora. Iznad 350 m n. v. na otocima i 600 u priobalju alepski bor zamjenjuje dalmatinski crni bor. U submediteranu crniku zamjenjuje hrast medunac koji čini mješovite zajednice s bijelim i crnim grabom. Hrastove šume su uništene, nekontroliranom sječom,brstom i požarima pa su danas to pretežno makije , garizi,šikare i šibljaci.
Krivo je tumačenje kako je alepski bor alohtona vrsta.Južno od Šibenika smatra se autohtonim , a zajednica Querco ilici-Pinetum halepensis čini klimatogenu zajednicu na najsušim i najtoplijim predjelima tog područja. Širenje alepskog bora van svojih priodnih staništa je posljedica uništavanja šuma i erozije tla te neobrađivanje poljoprivrednih površina. Alepski bor kao pionirska vrsta ima zadaću sanirati tu površinu , ponovo stvoriti sloj šumskog tla i omogućiti crniki povratak.
=== Kulture i plantaže ===
| 