James Baldwin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Američki književnici uz pomoć dodatka HotCat
m manja dopuna i oblikovanje
Redak 14:
potpis = |
}}
'''James Arthur Baldwin''' ([[2. kolovoza]], [[1924]]. - [[30. studenog]], [[1987]].) bio je [[Afroamerikanci|afro-američki]] pisac, pjesnik, esejist, dramaturg, najpoznatiji po svom romanu ''[[Idi i reci to na gori'' (''Go Tell It on the Mountain]]''). Većina njegovih djela obrađuje teme [[rasizam|rasizma]] i [[seksualnost|seksualnosti]] u [[SAD|američkom]] društvu sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Njegovi romani su poznati po osobnom pristupu istraživanja [[identitet]]a, kao i zbog načina na koji ispituje kompleksnesložene socijalne i psihološke pritiske vezane za činjenice što je netko [[crnac]] i [[gej]] u vremevremenu prije nego što se je mogla pretpostavi socijalnasocijalne, kulturnakulturne i političkapolitičke jednakostdiskriminacije ovih grupadruštvenih skupina.
 
==Životopis==
Baldwin je rođen [[1924]]. godine kao prvo dijete majke, koja će imati devetoro djece. Nikada nije upoznao svog biološkog oca, ali je svog očuha Davida Baldwina poznavao kao jedinu očinsku figuru. David je bio surov prema obitelji i nije podržavao Jamesovo zanimanje za književnost. Sa četrnaest godina James je postao [[propovjednik]] u [[Pentakostalna crkva|Pentakostalnoj crkvi]] u [[Harlem]]u. Po završetku srednje škole u [[The Bronx|Bronxu]] preselio se u [[Greenwich Village]].
 
Baldwin je rođen [[1924]]. godine kao prvo dijete majke, koja će imati devetoro djece. Nikada nije upoznao svog biološkog oca, ali je svog očuha Davida Baldwina poznavao kao jedinu očinsku figuru. David je bio surov prema obitelji i nije podržavao Jamesova interes za književnost. Sa četrnaest godina James je postao [[propovjednik]] u [[Pentakostalna crkva|Pentakostalnoj crkvi]] u [[Harlem]]u. Po završetku srednje škole u [[The Bronx|Bronxu]] preselio se u [[Greenwich Village]]. Ranih 1940-ih svoje interese je usmjerio sa vjere na književnost. Najveću podršku dobivao je od svog idolauzora [[Richard Wright|Richarda Wrighta]] kojeg je smatrao „najvećim''najvećim crnim piscem na svijetu“svijetu''. Baldwin je svoju kolekcijuzbirku eseja nazvao ''[[Bilješke o domaćem sinu'' (''Notes of a Native Son]] ''), kao jasnu referencu na Wrightov roman ''[[Native Son]]''. Međutim, u eseju iz [[1949]]. godine, ''Everybody’s Protest Novel'', Baldwin je napisao da Wrightov ''Native Son'', kao i [[Harriet Beecher Stowe|Stoweov]] ''[[Uncle Tom’s Cabin]]'' nemaju uvjerljive likove i psihološku kompleksnost. To je pokvarilo prijateljstvo između dvajudva pisca. MađutimKasnije, kasnije u intervjuu za [[New York Times]] Baldwin je rekao da nije prestao da obožavaobožavati Wrighta: „Poznavao''Poznavao sam Richarda i volio sam ga. Nisam ga napadao; pokušavao sam da razjasnimsebi nešto sebirazjasniti.''<ref>{{cite web| url = http://www.nytimes.com/books/98/03/29/specials/baldwin-reflections.html| title = JAMES BALDWIN -- REFLECTIONS OF A MAVERICK| accessdate = 10.3.2007.| author = Julius Lester| date = 27.5.1984.| publisher = [[New York Times]]}} Za pristup stranici potrebno je registrovatiregistrirati se. Registracija je bespatna.</ref>
 
[[Afroamerikanci|Afro-američki]] slikar [[Beauford Delaney]] je, također, imao veliki uticajutjecaj na Baldwina. U ''The Price of the Ticket'' iz 1985. Baldwin piše da je Delaney bio za njega prvi živi dokaz da crnac može biti umjetnik. Divio se njegovoj hrabrosti, integritetu, strasti: „Vidio''Vidio sam ga potresenog mnogo puta i doživio sam da ga vidim slomljenog, ali ga nikada nisam vidio da se klanja.''
 
[[Image:Heston Baldwin Brando Civil Rights March 1963.jpg|thumb|right|200px|Baldwin između [[Charlton Heston|Charltona Hestona]]a i [[Marlon Brando|Marlona Branda]], [[1963]]. uza tokuvrijeme [[MarchMarš onna Washington for Jobs and Freedom1963.|Marša na Washington]].]]
 
Kao i mnogi drugi američki pisci i spisateljice tog doba, Baldwin se preselio u [[Francuska|Francusku]] [[1948]]. na duže vrijeme. Bio je u [[Pariz|Parizu]], gdje su se također nalazili i [[Ernest Hemingway]], [[Gertrude Stein]], [[F. Scott Fitzgerald]], [[Richard Wright]] i mnogi drugi. Kada se vratio u Ameriku aktivno se uključio u [[Pokret za ljudska prava]]. Sudjelovao je [[1963]]. godine u Maršu na Washington sa [[Martin Luther King, Jr.|Martinom Lutherom Kingom]].
Line 30 ⟶ 31:
Godine [[1987]]. Baldwin umire od [[rak (bolest)|rak]]a. Sahranjen je na [[Ferncliff Cemetery and Mausoleum]] u [[Greenburgh]]u.
 
Poštanska marka sa njegovim likom štampanatiskana je 2005. godine.
 
==Bibliografija==
*''Idi i reci to na gori'' (''Go Tell It on the Mountain'', 1953.), roman <ref>Djelo je dostupno u hrvatskom prijevodu: James Baldwin, ''Idi i reci to na gori'' (prevela [[Nada Vučinić]]), [[August Cesarec (nakladnik)|August Cesarec]], Zagreb, 1982.</ref>
*''[[Go Tell It on the Mountain (roman)|Go Tell it on the Mountain]]'' (roman; 1953.)
*''Stranger in the Village'' (1953.)
*''Bilješke o domaćem sinu'' (''Notes of a Native Son'', 1955.), (eseji i priče; 1955.)
*''The Amen Corner'' (predstava; 1954.), kazališna predstava
*''Giovannijeva soba'' (''Giovanni's Room'', 1956.), roman <ref>Djelo je dostupno u hrvatskom prijevodu: James Baldwin, ''Giovannijeva soba'' (preveo [[Mario Suško]]), [[Znanje (nakladnik)|Znanje]], Zagreb, 1985.</ref>
*''Giovanni's Room'' (roman; 1956.)
*''Sonny's Blues'' (1957.)
*''Nitko mi ne zna ime'' (''Nobody Knows My Name: More Notes of a Native Son'', 1961.), (eseji i priče; 1961.)
*''Druga zemlja'' (''Another Country'', 1962.), roman <ref>Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u srodnom, srpskom prijevodu: Džejms Boldvin, ''Druga zemlja'' (preveo [[Dušan Puvačić]]), [[Svjetlost (nakladnik)|Svjetlost]], Sarajevo 1966.; drugo izdanje 1986., ISBN 8601010083</ref>
*''Another Country'' (roman; 1962.)
*''The Fire Next Time'' (1963.), eseji <ref>Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u slovenskom prijevodu: James Baldwin, ''Drugič ogenj'' (preveo [[Janez Gradišnik]]), [[Cankarjeva založba]], Ljubljana, 1964.</ref>
*''The Fire Next Time'' (eseji; 1963.)
*''Blues za gospodina Charlieja'' (''Blues for Mister Charlie'' (predstava;, 1964.), kazališna predstava
*''U susret čovjeku'' (''Going to Meet the Man'', 1965.), eseji i priče <ref>Djelo nije prevedeno na hrvatski, ali dostupno je u srodnom, srpskom prijevodu: Džems Boldvin, ''U susret čoveku'' (prevela [[Vera Blečić]]), [[Rad (nakladnik)|Rad]], Beograd, 1969.</ref>
*''Going to Meet the Man'' (eseji i priče; 1965.)
*''Tell Me How Long the Train's Been Gone'' (roman; 1968.), roman
*''No Name in the Streets'' (roman; 1972.), roman
*''Kada bi ulica Beale mogla progovoriti'' (''If Beale Street Could Talk'', 1974.), roman <ref>Djelo nije prevedeno na hrvatski jezik, ali dostupno je u srodnim, slovenskim (James Baldwin, ''Šepet nežne ulice'' (prevela [[Seta Oblak]]), Obzorja, Maribor, 1977. ili James Baldwin, ''Pesem črnske ulice'' (prevela [[Gitica Jakopin]]), [[Prešernova družba]], Ljubljana, 1977.) ili srpskom (Džejms Boldvin, ''Kada bi ulica Bel mogla da progovori'' (prevela [[Dragica Brajović]]), Narodna knjiga & Alfa, Beograd, 2007, ISBN 9788633132022) prijevodima.</ref>
*''If Beale Street Could Talk'' (roman; 1974.)
*''The Devil Finds Work'' (eseji; 1976.), eseji
*''Just Above My Head'' (roman; 1979.), roman
*''Jimmy's blues'' (pesme; 1985.), pjesme
*''The Price of the Ticket'' (eseji; 1985.), eseji
*''The Evidence of Things Not Seen'' (eseji; 1985.), eseji
 
Objavljeno u suradnji s drugim autorima:
Line 58 ⟶ 59:
*''A Rap on Race (sa Margaret Mead)'' (1971.)
*''A Dialogue (sa Nikki Giovanni)'' (1973.)
*''Little manMan, littleLittle manMan (sa Yoran Cazac''; za djecu; (1976.), ''(1989.)roman za djecu
 
==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}
 
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5481 Baldwin, James Arthur], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 22. svibnja 2018.
 
==VanjeksVanjske poveznice==
{{commons|James Baldwin}}
 
;Mrežna mjesta
==Vanjeks poveznice==
*[http://www.litencyc.com/php/speople.php?rec=true&UID=229 Baldwin in the Literary Encyclopedia]
*[http://books.guardian.co.uk/authors/author/0,5917,-204,00.html Guardian Books "Author Page"]
 
==Izvori==
 
<div><small><references/></small></div>
 
{{GLAVNIRASPORED:Baldwin, James}}