Feđa Šehović: razlika između inačica

| period = suvremena [[hrvatska književnost]], [[Novopovijesni roman|novopovijesni roman]]

'''Feđa Šehović''' ([[Bileća]], [[BiH]], [[16. ožujka]] [[1930.]]), hrvatski književnik, dobitnik više nagrada i jedan od utemeljitelja tzv. [[Novopovijesni roman|novopovijesnog romana]] u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]].

Zaokupljaju ga teme vezane uz [[Dubrovnik]], lokalna i povijesna perspektiva, a u nekim se romanima služi i [[Postmodernizam|postmodernističkim]] postupcima.<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/401/poruke-koje-vrijede-za-sva-vremena-3140/ Sead Begović, ''Uz osamdesetu obljetnicu rođenja Feđe Šehovića: Poruke koje vrijede za sva vremena'', Vijenac br. 401, Zagreb, 16. srpnja 2009.] (pristupljeno 23. prosinca 2017.)</ref> U dramskoj književnosti se javlja dramom "Raskršća" 1959. Istaknute kasnije komedije "Kurve" (1974.) i "Katarina Druga" (1984.) karakterizira lokalna tematika i kolorit. "Dubrovačka tralalalogija" je humorističko-[[Satira|satirički]] portret Dubrovnika i njegovih ljudi, morala i običaja, ostvaren u ciklusu od šest romana: "Kazin" (1974.), "Savršeno umorstvo" (1975.), "Veljun" (1977.), "De bello ragusino" (1980.), "Dogon" (1980.) i "Knjiga postanka" (1981.). "Kazin" je 2007. reizdan pod naslovom "Dubrovački bordel: kazin bez cenzure".

Osamdesetih godina privlači pozornost romanima povijesne tematike "Gorak okus duše" (1983.), "Oslobađanje đavola" (1987.) i "Uvod u tvrđavu" (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom [[Raul Mitrovich]]. U njima se koristi postmodernističkim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje tzv. novopovijesnog romana u domaćoj književnosti (uz [[Nedjeljko Fabrio|Nedjeljka Fabrija]] i [[Ivan Aralica|Ivana Aralicu]]). Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvaralaštvom [[Umberto Eco|Umberta Eca]], i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu "[[Ime ruže (roman)]]". Šehović je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman "[[Svi kapetanovi brodolomi]]" (1992), nagrađen godišnjom [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski]] kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu "Ilijasbegovići: cronica travuniana" (2006.) koju čine romani "Ilijas-beg: kapetan trebinjski" (1999.), "Inšallah" (2000.), "Begovina" (2001.), "Dubrovački intermezzo" (2001.) i "Od Mostara do Haaga" (2001.).