Austrija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m danas ga sređujem |
→Povijest: dodan tekst |
||
Redak 59:
-->
== Povijest ==
{{glavni|Povijest Austrije}}
=== Ukratko ===
Nakon što su je osvajali [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franačka|Franci]], Austrija je bila pod vlašću [[Babenbergovci|Babenberg]]a od [[10. stoljeće|10.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kada su ih naslijedili [[Habsburg]]ovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]].
Do osnivanja [[Njemačko Carstvo|Njemačkog carstva]] 1871.godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji [[Habsburg]], Austrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.
Redak 70:
Saveznici su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] držali Austriju pod okupacijom do [[1955.]] godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem [[Austrijski državni ugovor|Austrijskog državnog ugovora]] i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], Austrija se politički sve više angažirala, te je [[1995.]] godine postala članica [[Europska unija|Europske Unije]], a [[2002.]] je uvela valutu [[Euro]].
=== Starije kameno doba ===
Područje Austrije bilo je naseljeno i u [[Starije kameno doba|starijem kamenom dobu]], o čemu svjedoči i jedan od najvrednijih nalaza [[Arheologija|arheologije]] u Austriji tzv. [[Venera iz Willendorfa]]. Nastala je oko 25.000 godina pr. Kr. na području današnjeg [[Willendorf]]a u dolini [[Wachau]] u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]. Pronađena je [[1908.]] godine, a danas se nalazi u Prirodoslovno-povijesnim muzeju u [[Beč]]u.
=== Kelti, rimske provincije ===
[[Datoteka:Austria Romana.png|thumb|Karta rimskih provincija na području današnje Austrije<ref name="johnson 17">Lonnie Johnson 17</ref>]]
Na području današnje Austrije [[Kelti|keltska]] plemena — Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo [[Norik]]. Ovo kraljevstvo bilo je poznato po izvozu [[Željezo|željeza]], sve do područja današnje [[Italija|Italije]], kao i po svojim konjima "Noriker". Imali su i svoju kovnicu novca.
Širenjem [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], kroz mirno osvajanje, pod rimskim vojskovođama i carskim sinovima [[Tiberije]]m i [[Druz Stariji|Druzom]] [[15. pr. Kr.]], područje današnjeg [[Tirol (austrijska savezna država)|Tirola]] i [[Vorarlberg]]a prelazi u vlasništvo [[Rimsko Carstvo|Rima]]. Rimljani osnivaju [[Rimska provincija|provincije]]<ref name="Carnuntum Tourism">{{cite web |last = |first = |authorlink = |coauthors = |title = Rome's metropolis on the Danube awakens to new life | work=Archäologischer Park Carnuntum |publisher=Archäologische Kulturpark Niederösterreich Betriebsgesellschaft m.b.H. |date = |url = http://www.carnuntum.co.at/content-en/tales-from-carnuntum |doi = |accessdate = 20. 2. 2010 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20100116125751/http://www.carnuntum.co.at/content-en/tales-from-carnuntum| archivedate = 16. 1. 2010 | deadurl= no}}</ref> ''[[Norik]]'', ''[[Panonija|Panoniju]]'' i ''[[Recija|Reciju]]''. Veći rimski gradovi u to vrijeme bili su: ''Ovilava'' — [[Wels]], ''Lauriacum'' — Lorch kod [[Enns]]a, ''Cetium'' — [[Sankt Pölten]], ''Vidobona'' — [[Beč]] i ''Iuavavum'' — [[Salzburg]].
=== Srednji vijek ===
Nakon što su teritoriju današnje Austrije osvajali [[Rimsko carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Langobardi|Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franci]], ona dolazi pod vlast dinastije [[Babenbergovci|Babenberga]] od [[10. stoljeće|10.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kad su ih naslijedili [[Habsburg|Habsburgovci]]. [[976.]] godine spominje se [[markgrof]] [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold I.]] iz [[Babenbergovci|dinastije Babenberg]], kao povjerenik cara [[Oton I. Veliki|Otona I]]. Prvo spominjanje Austrije, kao ''Ostarrîchi''<ref name="Geschichte">'-{''Karl Vocelka''', ''Geschichte Österreich''. ISBN 978-3-453-21622-8 Heyne Verlag München}-</ref> zabilježeno je [[1. studenoga]] [[996.]] godine u ugovoru o poklonu 950 [[hektar|ha]] zemljišta, cara [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III]], [[episkop|biskupu]] od [[Freising]]a u okolini današnje općine [[Neuhofen an der Ybbs]] u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]], riječima: „''...in regione vulgari vocabulo '''Ostarrîchi''' in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.''“
Oko [[1000.]] godine pojavljuju se imena za Austriju, koja imaju i druga značenja, kao npr. ''in orientali regno'', ''in oriente'', ''Osterland'', ''Austria'' i ''terra orientalis''.
Izumiranjem dinastije [[Babenbergovci|Babenberg]], [[Rudolf I., njemački kralj|Rudolf I.]], [[1240.]] godine postaje prvi njemački kralj iz dinastije [[Habsburg]], te uzima ime Rudolf I, vojvoda austrijski i štajerski. Dinastija [[Habzburg]] vladala je Austrijom sve do svog izumiranja [[1780]]. godine, kada ju je naslijedila [[lotarinška dinastija]] pod imenom [[Habsburg-Lothringen]].
=== Austrijsko carstvo ===
{{glavni|Austrijsko carstvo}}
Raspadom Svetog Rimskog carstva 1804. godine, [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]], kao poslijednji vladar tog carstva osniva [[Austrijsko carstvo]] i uzima ime Franje I., austrijskog cara. Carstvo se prostiralo na područjima današnje Austrije, [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Mađarska|Mađarske]], sjevernih dijelova [[Italija|Italije]], kao i dijelova [[Poljska|Poljske]] i [[Srbija|Srbije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
=== Austro-Ugarska ===
{{glavni|Austro-Ugarska}}
[[Austrijsko carstvo]] je [[1867]]. godine podijeljeno je kao dvojna monarhija, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na [[Cislajtanija|austrijski]] i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|mađarski]] dio. Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] Austrija [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|okupira Bosnu i Hercegovinu]], koju [[1908.]] godine [[Aneksija|anektira]].<ref>{{cite web|url=https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos127.htm |title=The Annexation of Bosnia-Herzegovina, 1908 |publisher=Mtholyoke.edu |date= |accessdate = 2. lipnja 2018.}}</ref>
{{glavni|Sarajevski atentat}}
[[28. lipnja]] [[1914.]] godine, [[Gavrilo Princip]], izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] i njegovu suprugu [[Sofija Chotek|Sofiju]].
Napad Austro-Ugarske na [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]] aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata, [[1914.|iste godine]] započinje [[Prvi svjetski rat]]. Sa ukupnom površinom od 676.615 -km<sup>2</sup> Austro-Ugarska je bila druga po veličini zemlja u [[Europa|Europi]], a s 53 milijuna stanovnika [[1914.]] godine, treća u Europi.
[[Austro-Ugarska]] raspada nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je [[Saint-germainski ugovor|mirovnim ugovorom u Saint-germainu]] i [[Trianonski ugovor|mirovnim ugovorom u Trianonu]] [[1918.]] godine, nastala [[Njemačka Austrija|Republika Njemačka Austrija]] ([[njemački|njem.]] ''Republik Deutschösterreich'' ili ''Deutsch-Österreich''), nazivana kao ''Prva Republika'' ([[njemački|njem.]] Erste Republik), s prvim predsjednikom vlade [[Karl Renner|Karlom Rennerom]].
{{glavni|Anschluss}}
[[1938]]. godine, Austrija je pripojena nacističkoj [[Treći Reich|Njemačkoj]].<ref>Ian Kershaw, 2001, Hitler 1936-1945: Nemesis. str. 83</ref>
=== Drugi svjetski rat ===
{{glavni|Drugi svjetski rat}}
Krajem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1945.]] godine, saveznici su podijelili Austriju na četiri okupacijske zone.<ref>Manfried Rauchensteiner: Der Sonderfall. Die Besatzungszeit in Österreich 1945 bis 1955 (The Special Case. The Time of Occupation in Austria 1945 to 1955), edited by [[Heeresgeschichtliches Museum]] / Militärwissenschaftliches Institut (Museum of Army History / Institute for Military Science), Vienna 1985</ref>
[[27. travnja]] [[1945.]] godine proglašena je privremena vlada na čelu s [[Karl Renner|Karlom Rennerom]]. Ta vlada proglašava uspostavljenje tzv. ''Druge republike'' i upravlja Austrijom, s manjim promjenama, sve do prvih legitimnih izbora 1949. godine.
{{glavni|Austrijski državni ugovor}}
S potpisivanjem [[Austrijski državni ugovor|državnog ugovora]] [[1955.]] godine, je ponovo stekla potpunu neovisnost.
Austrija proglašuje stalnu [[Neutralnost|neutralnost]] i zakonski zabranjuje težiti za ponovnom pripojenju [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref name="johnson 153">Lonnie Johnson 153</ref>
=== Suvremeno doba ===
[[1955.]] godine počinje gospodarski uspon Austrije, koji je [[1989.]] godine rezultirao zahtjevom za pristup u [[EU]], od [[1995.]] Austrija je punopravna članica [[EU]]. [[2002.]] je uvela valutu [[euro]].
== Politika ==
| |||