Raspršeno Sunčevo zračenje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Raspršeno Sunčevo zračenje |
Nadopunio Raspršeno Sunčevo zračenje |
||
Redak 1:
[[datoteka:Ucinak staklenika 1.png|mini|desno|
[[datoteka:Difuzija svjetlosti.gif|mini|desno|300px|[[Raspršenje svjetlosti]] je [[Raspršenje|raspršivanje]] [[svjetlost]]i na razne strane.]]
[[datoteka:SDIM0241b.jpg|mini|desno|300px|[[Rayleighovo raspršenje]] uzrokuje plavu nijansu neba u toku [[dan]]a, i crvenu boju [[Zalazak sunca|Sunca kod zalaska]].]]
[[datoteka:Rayleighovo raspršenje 1.png|mini|desno|300px|Slika prikazuje veći udio raspršene plave [[svjetlost]]i u odnosu na crvenu svjetlost.]]
'''Raspršeno Sunčevo zračenje''' ili '''difuzno Sunčevo zračenje''' nastaje [[raspršenje]]m [[Sunčevo zračenje|Sunčevoga zračenja]] u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] i do [[tlo|tla]] dopire iz svih smjerova [[nebo|neba]]. Na putu kroz [[atmosfera|atmosferu]] Sunčevo zračenje slabi jer se [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbira]] zbog međudjelovanja s [[plin]]ovima i [[vodena para|vodenom parom]] i raspršuje na [[molekula]]ma plinova i česticama [[prašina|prašine]]. Zbog toga Sunčevo zračenje do tla dospijeva i kao izravno i kao raspršeno zračenje.
Line 18 ⟶ 22:
'''Raspršenje svjetlosti''', '''difuzna refleksija''' ili '''difuzija svjetlosti''' je [[Raspršenje|raspršivanje]] [[svjetlost]]i na razne strane. Pada li [[svjetlost]] na hrapavu površinu, nastat će nepravilna [[refleksija]]. Svjetlost tu udara na svaki dio plohe pod drugim [[kut]]om, pa se odbija u različitim pravcima. Takva je hrapava površina jednako osvijetljena i ne bliješti u očima. Svjetlost koja dolazi kroz [[prozor]] u sobu raspršava se na zidovima, pa je cijela soba rasvijetljena, a ne samo dio nasuprot prozoru. [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva se svjetlost]] raspršava na kapljicama [[oblaci|oblaka]] i [[magla|magle]], pa za oblačnih i maglovitih dana svjetlost dolazi sa svih strana, i predmeti ne bacaju oštre sjene. Uopće, predmeti na koje pada difuzna svjetlost nema oštrih sjena. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
== Plava boja neba ==
{{glavni|Rayleighovo raspršenje}}
Dio [[Sunčeva svjetlost|svjetlost]]i koja dolazi sa Sunca se raspršuje zbog molekula i malih čestica u Zemljinoj atmosferi. Ta raspršena svjetlost daje nebu sjaj i boju. Kako je [[Rayleighovo raspršenje]] obrnuto proporcionalno s četvrtom potencijom valne duljine svjetlosti (ili proporcionalno s četvrtom potencijom [[Frekvencija|frekvencije]] svjetlosti), to znači da će se [[plava]] svjetlost puno više raspršiti nego svjetlost sa većom valnom duljinom ([[žuta]] svjetlost, a posebno [[crvena]] svjetlost). Ako gledamo prema Suncu, onda je svjetlost s većom valnom duljinom (žuta svjetlost, a posebno crvena svjetlost) puno bolje vidljiva, nego plava svjetlost koja se više raspršuje. Ako promatramo iz [[svemir]]a, nebo je crno, a Sunce bijelo.
Kod zalaska Sunca ono je crvene ili [[Narančasta|narančaste boje]], jer svjetlost mora proći puno veću udaljenost kroz atmosferu, nego kad je u [[zenit]]u. Zbog toga je plava boja svjetlosti gotovo potpuno raspršena, a crvena boja direktno prolazi do promatrača.
U područjima gdje je vrlo malo [[Svjetlosno zagađenje|svjetlosno zagađenje]], [[Mjesec|mjesečina]] će biti isto plave boje, iz istog razloga kao nebo po danu, jer mjesečina je odbijena [[Sunčeva svjetlost]], sa skoro istom temperaturom kao [[Sunce]]. Za čovjekovo [[oko]] mjesečina nam ne izgleda plave boje, jer po noći vid koristi samo štapiće u [[mrežnica|mrežnici]] oka, koji ne prikazuju [[Boja|boje]] u [[mozak|mozgu]].
== Izvori ==
| |||