Riječka krpica: razlika između inačica

[[hrvatko-ugarska nagodba|Hrvatsko – ugarskom nagodbom]], grad [[rijeka|Rijeka]] je [[1868|1868.]] pripao [[mađarska|ugarskom]] dijelu [[austro-ugarska monarhija|Austo – ugarske monarhije]] i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u [[hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] nije bilo u potpunosti rješeno. Naknadnim djelovanjem mađarske vlasti, u originalni dokument je ubačena '''"Riječka krpica"''' i to u obliku doljepljenog dodatka naziva "''član 66.''". Tim jsu činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali [[austro-ugarska monarhija|Mađarskoj]] uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada i ugarskog i hrvatskog [[sabor|sabora]]. Zastupnici Mađarske i Rijeke su primorali [[Hrvatski sabor|Hrvatski sabor]] da prihvate upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju [[1870|1870.]] potvrdio i car.