Zrak: razlika između inačica

'''Zrak''' je [[smjesa]] [[plin]]ova što je kao omotač vezana uz [[Zemlja|Zemlju]] pretežno [[gravitacija|gravitacijskim]] [[sila]]ma, sudjeluje u njezinoj [[Zemljina rotacija|vrtnji]], tvori [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] i nužna je za [[život]] na Zemlji. Ukupna [[masa]] suhoga zraka iznosi 5,1 · 10¹⁸ [[kilogram]]a (približno milijunti dio Zemljine mase). <ref> '''zrak''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67451] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Atmosferski zrak je smjesa suhog zraka i [[vodena para|vodene pare]]. Sadržaj vodene pare i promjene koje nastaju pri prijelazu vodene pare u tekuće i kruto stanje, odnosno pri prijelazu iz tih stanja u vodenu paru, imaju osobito značenje u [[atmosfera|atmosferskim]] procesima. Budući da je količina vodene pare u zraku uvijek malena, to se u mnogim [[Termodinamički proces|termodinamičkim procesima]] u atmosferi ne uzima vodena para u obzir, nego se zrak smatra [[plin]]skim medijem jedne faze sve dok ne dođe do zasićenja vodenom parom ([[kondenzacija]]). Zato se odvojeno razmatra suhi zrak i vlažni zrak koji je zasićen vodenom parom. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Zrak se najviše koristi u različitim industrijskim procesima, gdje kisik služi kao [[oksidans]]. Osim toga, zrak se primjenjuje kao sredstvo za [[grijanje]] ili [[hlađenje]], u [[Pneumatika|pneumatskim sustavima]] koji rade sa stlačenim zrakom i drugo. [[[[ukapljivanje plinova]]|Ukapljeni zrak]], plavkasta tekućina koja vrije na –194 [[°C]], služi za dobivanje kisika i dušika [[Frakcijska destilacija|frakcijskom destilacijom]] i za postizanje vrlo niskih [[temperatura]].