Vjenceslav Novak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 188.252.247.211 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika DodoDoky
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 23:
Rođen je u doseljeničkoj [[Češka|češkoj]] obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene [[Bavarska|bavarske]] obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog [[realizam (književnost)|realizma]], te su ga zvali ''hrvatskim [[Balzac]]om''. Osnovnu i srednju školu je završio u [[Senj]]u i [[Gospić]]u. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju.
 
U [[književnost]] ulazi [[1881]]. godine pripovijetkom ''Maca''. Napisao je sedam [[roman]]a. Objavio je tridesetak [[pripovijetka|pripovjedaka]], a osim pripovjedne [[proza|proze]] pisao je pjesme, [[feljtonpodlistak|podlistke]]e, dramske pokušaje, [[recenzija|recenzije]], [[kritika|kritike]] i rasprave iz muzikologijeglazboslovlja i muzičke pedagogije.
 
U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je [[moral]]nu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se [[psihologija|psihologijom]] [[ljubav]]i, [[roditelj]]stvastvom i [[brak]]aom. Ponirao je u dušu [[umjetnik]]a i intelektualaca. PretežitoPretežno je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošćučovjekoljubljem i samilošćusamilošču. U hrvatsku je književnost uveo novinu: prikaz poniženog malog čovjeka i socijalnedruštvene teme, često vezane uz velegrad - život gradske sirotinje i siromašnih đaka.<ref name=hrtarhiv/>
 
Novak želi obratiti pažnju da su [[Senj]]ani uvijek branili svoju domovinu, te je za te bitke trebalo mnogo hrabrosti i želje za pobjedom, da se uspiju oduprijeti svim velikim silama:
{{citat|U stara vremena stalno se ratovalo, sad s [[Turci]]ma, sad s [[Mlečani]]ma, a Senjani su bili junaci na glasu.|[[Posljednji Stipančići]], II.}}