Inačica od 29. lipnja 2018. u 19:59 uredi Adres04 (razgovor \| doprinosi) 103 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 29. lipnja 2018. u 19:59 uredi ukloni ovu izmjenu Adres04 (razgovor \| doprinosi) 103 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: == Raskol socijaldemokrata i komunista == Na Kongresu ujedinjenja sudjelovali su predstavnici raznih grupa. Najbrojniji su bili članovi lijevih krila predratnih socijaldemokratskih stranaka iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Slovenije, koji su prihvatili [[boljševizam\|boljševičko]] opredjeljenje za zaoštravanje klasne borbe protiv [[Buržoazija\|buržoazije]] i za revolucionarno rušenje kapitalističkoga poretka po modelu uspostavljanja jednopartijskog sustava. Otcijepili su se od kompromisne linije unutar tih stranaka, koja je prihvatala politiku reformi umjesto revolucije, za koju su smatrali da nema uslova. Taj ~~rascijep~~rascjep na dve frakcije: "autoritarnu" (boljševičko-revolucionarnu) i "demokratsku" (reformsko-demokratsku i revolucionarno-demokratsku), događao se tada u svim radničkim strankama i pokretima u Europi. Odnos prema nacionalnom pitanju bio je jedan od uzroka rascjepa. Stavljajući jedinstvo radničke klase iznad nacionalnih podjela, »Komunisti su pozdravljali stvaranje Kraljevine SHS kao revolucionaran čin, suprotstavljajući se svim vidovima nacionalističkih "psihoza", plemenskih separatizama i obnavljanja nacionalnih sukoba.« (Petranović, str. 104) Većina članova [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije\|Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije]] izjasnila se za sudjelovanje na Kongresu ujedinjenja, kao i većina socijaldemokratskih grupa u Dalmaciji.

Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista): razlika između inačica