Vjetar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nadopunio Vjetar |
||
Redak 1:
[[
'''Vjetar''' je strujanje [[zrak]]a. Iskorištenje snage vjetra bilo je u povijesti od velikog značaja prvenstveno za razvitak [[Pomorstvo|pomorstva]], a s njime i [[zemljopis]]a, pogon mlinova-[[vjetrenjača]] i dr., a i danas se pažnja usmjerava na energiju vjetra kao na jedan od mogućih alternativnih [[Ekologija|ekoloških]] izvora energije.▼
[[datoteka:VE Vratarusa 2011.jpg|mini|desno|250px|[[Vjetroelektrana Vrataruša]] kod [[Senj]]a, se nalazi na obroncima [[Velebit]]a i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom [[Električna snaga|snagom]] od 42 [[vat|MW]].]]
[[datoteka:Low pressure system over Iceland.jpg|mini|desno|250px|Islandska [[ciklona]] 4. rujna 2003.]]
[[datoteka:Wea00920.jpg|mini|desno|250px|[[Anemometar]] s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson.]]
'''Vjetar''' je pretežno vodoravno [[strujanje zraka]], relativno prema [[Zemlja|Zemljinoj površini]], određeno [[smjer]]om (stranom svijeta odakle vjetar puše) i [[brzina|brzinom]], odnosno [[jakost|jakošću]]. <ref> '''vjetar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64995] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> Za vjetar je svojstvena velika prostorna i vremenska promjenjivost. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
▲
== Nastanak vjetra ==
Vjetar je posljedica više čimbenika:
* razlike [[tlak]]a između dvaju područja (vjetar struji od područja višega tlaka prema području nižega tlaka i to je jači što je ta razlika veća),
* [[Zemljina rotacija|Zemljine vrtnje ili rotacije]],
* [[Coriolisov učinak|Coriolisove sile]] (vjetar zbog njezina djelovanja na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] skreće u desno, na [[Južna polutka|južnoj]] u lijevo),
* [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] kada su putanje čestica zraka zakrivljene,
* sile [[trenje|trenja]] s podlogom.
Pri [[tlo|tlu]] je u umjerenim širinama često bezvjetreno stanje, to jest [[Tišina (razdvojba)|tišina]], no u uvjetima velikih razlika tlaka, kao u [[uragan]]ima, [[Tornado|tornadima]] i tropskim [[ciklona|ciklonima]], brzina vjetra može dosegnuti vrijednosti i od više stotina [[Kilometar na sat|kilometara na sat]] te prouzročiti velika razaranja. Na [[strujanje zraka]] mogu znatno utjecati i [[reljef]] (na primjer [[doljnjak]], [[noćnik]]) i temperaturne razlike između [[kopno|kopna]] i [[more|mora]], pa su poznati sustavi vjetrova obalne cirkulacije ([[zmorac]] i [[burin]]). Određeni dijelovi Zemlje poznati su po postojanim i jakim zapadnim vjetrovima, kao što su to olujna područja [[ocean]]a, uglavnom oko 40° sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Brzina vjetra se redovito povećava s visinom i najveće se brzine obično pojavljuju u blizini [[troposfera|troposfere]].
=== Brzina vjetra ===
Brzine vjetra kreću se od tišine (kalme) do veoma velikih [[brzina]]. U slojevima pri tlu brzina vjetra, na primjer brzina [[bura|bure]] na našoj obali, može doseći i 50 [[Metar u sekundi|m/s]] (180 [[Kilometar na sat|km/h]]), na [[Antarktika|Antartiku]] pojedini udari vjetra i do 90 m/s (324 km/h), a 1934. izmjerena je u [[SAD]] na Mount Washingtonu ([[nadmorska visina]] 1 980 m) brzina vjetra od 115 m/s (414 km/h). Mnogo veće brzine vjetra izmjerene su u slobodnoj atmosferi. Tako je na visini 11 km iznad tla izmjerena 1959. iznad [[Rostov na Donu|Rostova na Donu]] brzina vjetra od 160 m/s (576 km/h).
Brzina se vjetra mijenja s [[visina|visinom]]. Pri tlu je, zbog [[trenje|trenja]] čestica zraka o podlogu, brzina vjetra smanjena. S povećanjem visine utjecaj trenja postepeno se smanjuje i brzina vjetra u prvih desetak metara visine raste najprije brzo, a zatim sve sporije.
=== Mjerenje brzine vjetra ===
[[Brzina]] vjetra mjeri se s pomoću [[Anemometar|anemometra]] ili se prema [[Beaufortova ljestvica|Beaufortovoj ljestvici]] procjenjuje s pomoću učinaka vjetra na [[okoliš]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su brzine vjetra znatno veće na području priobalja i otoka nego u kopnenome dijelu. Najveće brzine vjetra mogu se očekivati na području gdje se obronci [[Velebit]]a najstrmije spuštaju prema moru, to jest na dijelu obale od [[Senj]]a do [[Karlobag]]a i na otoku [[Pag]]u (do 40 m/s ili 145 km/h).
== Beaufort ==
Line 50 ⟶ 79:
== Ruža vjetrova ==
▲[[Datoteka:Ruža vjetrova.jpg|desno|mini|200px|Primjer ''ruže vjetrova'']]
Vjetar vrlo rijetko puše stalnom brzinom, tj. uobičajeno mijenja jakost. Izuzetak čine [[monsun]]i - vjetrovi koji na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom, zbog čega su u vrijeme jedrenjaka obilato korišteni za prekooceanske plovidbe. Jačina vjetra može se približno ocjeniti i prema učinku na objekte u prirodi (npr: lahor - pomicanje lišća na granama itd).
Line 59 ⟶ 87:
U tehničkoj struci se s vjetrom računa kao s opterećenjem koje on može proizvesti na građevine, konstrukcije i plovila. Opterećenje vjetrom spada pod promjenjiva djelovanja (statika konstrukcija) i ono djeluje okomito na površinu konstrukcije i obuhvaća: vjetar koji djeluje na konstrukciju i trenje vjetra po konstrukciji (tangencijalno niz površinu konstrukcije). Opterećenje uslijed vjetra iskazuje se u kN/m<sup>2</sup> ([[kilonjutn]]ima po kvadratnom metru) ili kp/m<sup>2</sup> ([[kilopond]]ima po kvadratnom metru), a ovisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Tlak vjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja dizalica ili vozila ili drugih načina oštećenja objekata. Orijentacijske vrijednosti tlaka vjetra daje sljedeća tablica.
{|
| ''' visina -'''
Line 151 ⟶ 178:
== Izvori ==
{{izvori}}
{{URL i naslovi}}<!-- i u #Literatura -->
* http://www.er-ef.net/opterecenja.html
* Peljar za male brodove, Hidrografski institut JRM - Split, Založba Mladinska knjiga, 1989., Ljubljana - Zagreb
| |||