Vjetar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Vjetar |
Nadopunio Vjetar |
||
Redak 8:
[[datoteka:Ruža vjetrova.jpg|desno|mini|250px|Primjer ruže vjetrova.]]
[[datoteka:Map prevailing winds on earth.png|desno|mini|250px|Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom.]]
[[datoteka:Earth Global Circulation.jpg|mini|desno|250px|Model tri ćelije u [[troposfera|troposferi]] i smjer stalnih planetarnih vjetrova na [[Zemlja|Zemlji]].]]
[[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|250px|mini|desno|Nadolazeća [[atmosferska fronta]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]]
'''Vjetar''' je pretežno vodoravno [[strujanje zraka]], relativno prema [[Zemlja|Zemljinoj površini]], određeno [[smjer]]om (stranom svijeta odakle vjetar puše) i [[brzina|brzinom]], odnosno [[jakost|jakošću]]. <ref> '''vjetar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64995] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> Za vjetar je svojstvena velika prostorna i vremenska promjenjivost. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
Line 31 ⟶ 37:
[[Brzina]] vjetra mjeri se s pomoću [[Anemometar|anemometra]] ili se prema [[Beaufortova ljestvica|Beaufortovoj ljestvici]] procjenjuje s pomoću učinaka vjetra na [[okoliš]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su brzine vjetra znatno veće na području priobalja i otoka nego u kopnenome dijelu. Najveće brzine vjetra mogu se očekivati na području gdje se obronci [[Velebit]]a najstrmije spuštaju prema moru, to jest na dijelu obale od [[Senj]]a do [[Karlobag]]a i na otoku [[Pag]]u (do 40 m/s ili 145 km/h).
==== Beaufortova ljestvica ====
{{Glavni|Beaufortova ljestvica}}
Vjetar nastaje uslijed nejednakosti [[tlak]]a u atmosferi zbog meteoroloških mijena. Vjetar je određen brzinom, smjerom i jačinom. Brzina vjetra mjeri se pomoću [[anemometar|anemometra]], a izražava se uobičajenom jedinicom za [[brzina|brzinu]] - metrima u sekundi, kilometrima na sat, [[čvor]]ovima ili specijaliziranom jedinicom - '''beaufort''' (čitaj: "bofor"). Odnos ovih jedinica vidljiv je iz sljedeće tablice:
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
| rowspan=2|'''Jačina (Bf)'''
| rowspan=2|'''Naziv'''
| colspan=3|'''Brzina'''
| colspan=2|'''Maks. visina vala (m)'''
|-
| km/h || m/s || čvor || unutarnje more<br> blizu obale || otvoreno<br>more
|
| 0 || Tišina || <1 || 0 - 0,2 || <1 || --- || ---
|-
| 1 || Lahor || 1 - 5 || 0,3 - 1,5 || 1 - 3 || 0,1 || 0,1
|-
| 2 || Povjetarac || 6 - 11 || 1,6 - 3,3 || 4 - 6 || 0,2 || 0,3
|-
| 3 || Slab vjetar || 12 - 19 || 3,4 - 5,4 || 7 - 10 || 0,6 || 1
|
| 4 || Umjeren vjetar || 20 - 28 || 5,5 - 7,9 || 11 - 16 || 1 || 1,5
|-
| 5 || Umjereno jak vjetar || 29 - 38 || 8,0 - 10,7 || 17 - 21 || 2 || 2,5
|-
| 6 || Jak vjetar || 39 - 49 || 10,8 - 13,8 || 22 - 27 || 3 || 4
|
| 7 || Žestok vjetar || 50 - 61 || 13,9 - 17,1 || 28 - 33 || 4 || 5,5
|
| 8 || Olujni vjetar || 62 - 74 || 17,2 - 20,7 || 34 - 40 || 5,5 || 7,5
|
| 9 || Jak olujni vjetar || 75 - 88 || 20,8 - 24,4 || 41 - 47 || 7 || 10
|
| 10 || Orkanski vjetar || 89 - 102 || 24,5 - 28,4 || 48 - 55 || 9 || 12,5
|
| 11 || Jak orkanski vjetar || 103 - 117 || 28,5 - 32,6 || 56 - 63 || 11,5 || 16
|-
| 12 || Orkan || >118 || >32,7 || >64 || 14 || ---
|}
===
{{Glavni|Ruže vjetrova}}
Vjetar vrlo rijetko puše stalnom brzinom, to jest uobičajeno mijenja jakost. Izuzetak čine [[monsun]]i - vjetrovi koji na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom, zbog čega su u vrijeme [[jedrenjak]]a obilato korišteni za prekooceanske plovidbe.
Učešća pojedinih smjerova i prosječnih ili maksimalnih brzina vjetra u tim smjerovima prikazuje takozvana '''ruža vjetrova''' s naznačenim stranama svijeta prema slici. Na jakost vjetra uz odnos tlakova u atmosferi utječe i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena što uvjetno rečeno možemo shvatiti i kao [[trenje]] s podlogom.
=== Strujanja u atmosferi ===
{{Glavni|Strujanje zraka}}
'''Strujanje zraka''' ne ovisi samo o [[sila]]ma koje djeluju u [[atmosfera|atmosferi]], nego i o trenutnom stanju atmosfere. To stanje može biti barotropsko (to jest [[gustoća zraka]] je [[Funkcija (matematika)|funkcija]] jedino [[tlak]]a), ili baroklinsko (to jest gustoća zraka ovisi, osim o tlaku, i o drugim termodinamskim uvjetima). Zbog mnogobrojnosti i međusobnosti utjecaja čimbenika koji uzrokuju i utječu na gibanje atmosfere, mehanizam strujanja zraka u atmosferi vrlo je složen i može se samo približno opisati [[matematika|matematičkim]] izrazima.
[[Zračna masa|Zračna se masa]] [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] neprestano [[gibanje|giba]] s obzirom na površinu [[Zemlja|Zemlje]]. Dva su osnovna razloga gibanju zraka u [[atmosfera|atmosferi]]: [[vrtnja]] ili rotacija [[Zemljina rotacija|Zemljine kugle]] i nejednoliko zagrijavanje njene površine i atmosfere.
Zbog Zemljine vrtnje u višim slojevima atmosfere djeluju na čestice zraka [[Coriolisova sila]] i [[sila]] [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalnog ubrzanja]], a u prizemnom sloju djeluju još i sile [[trenje|trenja]] između zračnog omotača i Zemljine površine, te između [[čestica]] [[zrak]]a. Rezultat je djelovanja tih sila uglavnom vodoravno [[strujanje]] zraka. Zbog zakrivljenosti Zemljine površine i gibanja Zemlje s obzirom na [[Sunce]], kao i nejednakog zagrijavanja podloge, ukupna se atmosfera nejednoliko zagrijava, što uzrokuje poremećaj [[gradijent]]a [[tlak]]a, pa nastaju strujanja zraka koja nastoje izjednačiti razlike tlaka.
==== Opća cirkulacija atmosfere ====
Opća cirkulacija atmosfere je osnovna vrsta strujanja u atmosferi, kojom se izmjenjuju velike [[Zračna masa|zračne mase]] u vodoravnom i okomitom smjeru. U njoj važnu ulogu imaju strujanja u vezi s putujućim [[ciklona]]ma i [[anticiklona]]ma. Ta strujanja posreduju u razmjeni zračnih masa između polarnih, umjerenih i suptropskih širina i daju glavnu značajku vremenskim zbivanjima kod nas.
==== Lokalna cirkulacija zraka ====
Lokalna cirkulacija zraka nastaje zbog različita zagrijavanja zraka iznad kopna i mora i zbog različita sastava i oblika tla. S tim u vezi pojavljuju se svojstveni (karakteristični) lokalni vjetrovi s mora i kopna. Danju se kopno jače ugrije od mora i zbog toga puše vjetar s mora na kopno; noću je obratno. Lokalna cirkulacija zraka pojavljuje se i na pristrancima [[planina]].
=== Tlak vjetra ===
U tehničkoj struci se s vjetrom računa kao s [[opterećenje]]m koje on može proizvesti na [[građevine]], [[Konstrukcija|konstrukcije]] i plovila. Opterećenje vjetrom spada pod promjenjiva djelovanja (statika konstrukcija) i ono djeluje okomito na površinu konstrukcije i obuhvaća: vjetar koji djeluje na konstrukciju i trenje vjetra po konstrukciji (tangencijalno niz površinu konstrukcije). Opterećenje uslijed vjetra iskazuje se u kN/m<sup>2</sup> ([[kilonjutn]]ima po [[Četvorni metar|kvadratnom metru]]) ili kp/m<sup>2</sup> ([[kilopond]]ima po kvadratnom metru), a ovisno je od brzine vjetra i smjera pod kojim napada površine objekata. Tlak vjetra jača s visinom iznad terena, pa je osobito izražen kod visokih objekata i može poprimiti vrlo velike vrijednosti, pa i dovesti do prevrtanja [[dizalica]] ili [[vozila]] ili drugih načina oštećenja objekata.
{| class="wikitable"
|+ Približne vrijednosti tlaka vjetra
|-
! scope="col" |
! scope="col" |
! scope="col" | Tlak vjetra (N/m<sup>2</sup>)
|-
| 0 - 8
| 28,3
|
|-
| 8 - 20
| 35,8
|
|-
| 20-100
| 42,0
|
|-
| > 100
| 45,6
|
|}
Line 199 ⟶ 207:
|wikicitat =
}}
[[Kategorija:Vjetrovi| ]]
| |||