Aerologija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Aerologija
 
mNema sažetka uređivanja
Redak 5:
[[datoteka:Atmosphere composition diagram-en.svg|mini|300px|desno|Područje proučavanja aerologije.]]
 
'''Aerologija''' je dio [[meteorologija|meteorologije]] koji se bavi istraživanjem fizikalnih i kemijskih procesa u takozvanoj "slobodnoj atmosferi", to jest sloju [[atmosfera|atmosfere]] u kojem se više ne očituju prizemni utjecaji (1,0 [[kilometar]] do 1,5 kilometara) pa sve do visine od 80 kilometar (slojeve iznad toga proučava [[aeronomija]]). Aerološka istraživanja obavljaju se pri tlu te u visinama s pomoću [[balon]]a, [[radiosonda|radiosondi]], [[radar]]a, [[sodar]]a, [[lidar]]a, [[raketa]], [[zrakoplov]]a, zmajeva i [[umjetni satelit|umjetnih satelita]]. Ispituju se fizička i kemijska svojstva zraka ([[temperatura]], [[vlažnost zraka]], [[tlak zraka]] i smjer [[vjetar|vjetra]] u atmosferi), [[radioaktivnost]], fizika [[Oblaci|fizika oblaka]] i nastanak [[oborina]], razdioba [[zračenje|zračenja]], sastav atmosfere i njezinih sastojina, posebno [[ozon]]a i drugo. U svijetu ima oko 750 postaja na kopnu i na moru koje svakodnevno obavljaju aerološka ispitivanja atmosfere do visine od 30 kilometara. <ref> '''aerologija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=632] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> [[Mikrometeorologija]] proučava najniži, prizemni sloj atmosfere, [[biometeorologija]] bavi se utjecajima atmosfere na biljni i životinjski svijet, a njen dio koji se odnosi na čovjeka jest medicinska meteorologija. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
 
== Različita područja u atmosferi ==