Golubovi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 193.198.149.164 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Silverije |
m Doxldani sadrzaj Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 1:
'''Golubovi''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Columbidae'') su porodica [[ptica]] iz reda [[Golupčarke|golupčarki]] (Columbiformes). Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području [[Indonezija|Indonezije]] i [[Australija|Australije]]. Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve.
Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi na [[Golub pećinar|goluba pećinara]] jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine.
Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka. Golubovi se hrane sjemenjem, voćem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade.
Hrane se biljnom hranom - vrste umjerenih područja pretežno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Domaći golubovi potječu od [[Golub pećinar|goluba pećinara]], divlje vrste koja još i danas živi po [[Špilja|pećinama]] i [[Jama|jamama]] pod zemljom. [[Golub pećinar|Pećinari]] su rasprostranjeni pretežno na [[Sredozemno more|Sredozemlju]] (žive i u [[Dalmacija|Dalmaciji]]), sjevernoj [[Afrika|Africi]] i [[Indija|Indiji]]. U Europi osim pećinara žive i druge vrste divljih golubova: [[golub dupljaš]], [[golub grivnjaš]], [[divlja grlica]] i [[gugutka]].
== Podjela ==
* Pod-porodice: [[Columbinae]], [[Didunculinae]], [[Gourinae]], [[Otidiphabinae]] i [[Treroninae]] <ref>[http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Columbidae.html#Columbidae Family Columbidae]</ref>.
== Povijest ==
Smatra se da su golubovi pripitomljeni prije više od 3000 godina prije nove ere. Najvjerojatnije su ih pripitomili [[Stari Egipat|Egipćani]] i [[Sumerani]]. Ovi su narodi štovali golubove kao svetu pticu i glasnike [[Bogovi|bogova]]. Prilikom iskopavanja [[Faraon|faraonskih]] grobnica pronađeni su [[Mumifikacija|muminficirani]] golubovi koji su faraonu trebali poslužiti kao glasnici prilikom putovanja u nebo. Iz [[Stari Egipat|starog Egipta]] uzgoj domaćih golubova se širio na ostale civilizacije. Poznato je da su se stari [[Grci]] i [[Rimljani]] počeli rano baviti uzgojem golubova. U to vrijeme su se polako počele formirati različite [[pasmine]] golubova. U srednjem vijeku samo su [[Plemstvo|plemići]] smjeli uzgajati rasne, dok su [[Selo|seljaci]] smjeli držati samo obične poludivlje golubove. Raspadom feudalnog sustava i stvaranjem demokracija rasni golubovi postaju dostupni svim zainteresiranim ljudima pa otada počinje stvaranje mnogih novih pasmina. Domaće golubove možemo podijeliti na dvije osnovne skupine - na ukrasne golubove koji se uzgajaju zbog svoje iznimne ljepote, i sportske golubove koji se uzgajaju zbog svojih letačkih osobina. Golubovi [[letači]] dijele se na letače, [[Visokoletači|visokoletače]], [[engleski tipler]], [[Golub pismonoša|pismonoše]] i [[Prevrtači|prevrtače]]. Ukrasni golubovi se dijele na [[Njivski golubovi|njivske golubove]] i [[Golubovi u boji|golubove u boji]], [[Golubovi bubnjari|golubove bubnjare]], [[Golubovi gušani|golubove gušane]],[[Strukturni golubovi|strukturne golubove]], [[Golubovi galebići|golubove galebiće]], [[Bradavičasti golubovi|bradavičaste golubove]] i [[Kratkokljuni ukrasni golubovi|kratkokljune ukrasne golubove]].
== Izgled i osobine ==
[[Perje]] ovog reda [[Ptice|ptica]] je od jednostavno obojenog pa do tropsko šarenog. Mnoge vrste imaju upadljive šare ili naročito na glavi, vratu i [[Krilo|krilima]] perje s [[Metal|metalnim]] odsjajem. Razlikovanje spolova na temelju boje perja kod ovih ptica nije moguće.
Sve vrste imaju snažno razvijenu [[Voljka|voljku]] koja im služi za pohranu [[Hrana|hrane]], za neke dijelove [[Probava|probavnog]] procesa i za pripremu [[Voljka|voljkinog mlijeka]]. Neke vrste još imaju zakržljali ostatak [[Anatomija|slijepog crijeva]], dok je kod većine vrsta potpuno nestalo.
Među vrstama postoje izraženi specijalisti, ali i [[Svežder|svežderi]]. Ali većina vrsta ima veliku potrebu za [[Voda|vodom]] za piće, ali i za kupanje. Ove ptice žive [[Monogamija|monogamno]].
Gnijezde se pretežno na drveću i u grmlju. No, postoje i vrste koje se gnijezde na tlu ili u dupljama. Većina vrsta može imati nekoliko legla u jednoj godini. Na ležanju na jajima sudjeluju oba roditelja.
== Izvori ==
<references />
== Vanjske poveznice ==
* Hrvatske pasmine golubova na mrežnim stranicama Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja
* Golub ''Međimurska lastavica'' na mrežnim stranicama općime Donja Dubrava
== Ostali projekti ==
{{WProjekti
| commonscat = Columbidae
| commonscathr = Golubovi
| wikivrste = Columbidae
| wikivrstehr = Golubovi
| wikizvor =
| wikizvor_autor =
| wječnik =
| wikiknjige =
| wikicitat =
}}
'''Golubovi''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Columbidae'') su porodica [[ptica]] iz reda [[Golupčarke|golupčarki]] (Columbiformes). Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području [[Indonezija|Indonezije]] i [[Australija|Australije]]. Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve.
Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi na [[Golub pećinar|goluba pećinara]] jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine.
Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka. Golubovi se hrane sjemenjem, voćem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade.
Hrane se biljnom hranom - vrste umjerenih područja pretežno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Domaći golubovi potječu od [[Golub pećinar|goluba pećinara]], divlje vrste koja još i danas živi po [[Špilja|pećinama]] i [[Jama|jamama]] pod zemljom. [[Golub pećinar|Pećinari]] su rasprostranjeni pretežno na [[Sredozemno more|Sredozemlju]] (žive i u [[Dalmacija|Dalmaciji]]), sjevernoj [[Afrika|Africi]] i [[Indija|Indiji]]. U Europi osim pećinara žive i druge vrste divljih golubova: [[golub dupljaš]], [[golub grivnjaš]], [[divlja grlica]] i [[gugutka]].
== Podjela ==
* Pod-porodice: [[Columbinae]], [[Didunculinae]], [[Gourinae]], [[Otidiphabinae]] i [[Treroninae]] <ref>[http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/classification/Columbidae.html#Columbidae Family Columbidae]</ref>.
== Povijest ==
Smatra se da su golubovi pripitomljeni prije više od 3000 godina prije nove ere. Najvjerojatnije su ih pripitomili [[Stari Egipat|Egipćani]] i [[Sumerani]]. Ovi su narodi štovali golubove kao svetu pticu i glasnike [[Bogovi|bogova]]. Prilikom iskopavanja [[Faraon|faraonskih]] grobnica pronađeni su [[Mumifikacija|muminficirani]] golubovi koji su faraonu trebali poslužiti kao glasnici prilikom putovanja u nebo. Iz [[Stari Egipat|starog Egipta]] uzgoj domaćih golubova se širio na ostale civilizacije. Poznato je da su se stari [[Grci]] i [[Rimljani]] počeli rano baviti uzgojem golubova. U to vrijeme su se polako počele formirati različite [[pasmine]] golubova. U srednjem vijeku samo su [[Plemstvo|plemići]] smjeli uzgajati rasne, dok su [[Selo|seljaci]] smjeli držati samo obične poludivlje golubove. Raspadom feudalnog sustava i stvaranjem demokracija rasni golubovi postaju dostupni svim zainteresiranim ljudima pa otada počinje stvaranje mnogih novih pasmina. Domaće golubove možemo podijeliti na dvije osnovne skupine - na ukrasne golubove koji se uzgajaju zbog svoje iznimne ljepote, i sportske golubove koji se uzgajaju zbog svojih letačkih osobina. Golubovi [[letači]] dijele se na letače, [[Visokoletači|visokoletače]], [[engleski tipler]], [[Golub pismonoša|pismonoše]] i [[Prevrtači|prevrtače]]. Ukrasni golubovi se dijele na [[Njivski golubovi|njivske golubove]] i [[Golubovi u boji|golubove u boji]], [[Golubovi bubnjari|golubove bubnjare]], [[Golubovi gušani|golubove gušane]],[[Strukturni golubovi|strukturne golubove]], [[Golubovi galebići|golubove galebiće]], [[Bradavičasti golubovi|bradavičaste golubove]] i [[Kratkokljuni ukrasni golubovi|kratkokljune ukrasne golubove]].
== Izgled i osobine ==
[[Perje]] ovog reda [[Ptice|ptica]] je od jednostavno obojenog pa do tropsko šarenog. Mnoge vrste imaju upadljive šare ili naročito na glavi, vratu i [[Krilo|krilima]] perje s [[Metal|metalnim]] odsjajem. Razlikovanje spolova na temelju boje perja kod ovih ptica nije moguće.
Sve vrste imaju snažno razvijenu [[Voljka|voljku]] koja im služi za pohranu [[Hrana|hrane]], za neke dijelove [[Probava|probavnog]] procesa i za pripremu [[Voljka|voljkinog mlijeka]]. Neke vrste još imaju zakržljali ostatak [[Anatomija|slijepog crijeva]], dok je kod većine vrsta potpuno nestalo.
Među vrstama postoje izraženi specijalisti, ali i [[Svežder|svežderi]]. Ali većina vrsta ima veliku potrebu za [[Voda|vodom]] za piće, ali i za kupanje. Ove ptice žive [[Monogamija|monogamno]].
Gnijezde se pretežno na drveću i u grmlju. No, postoje i vrste koje se gnijezde na tlu ili u dupljama. Većina vrsta može imati nekoliko legla u jednoj godini. Na ležanju na jajima sudjeluju oba roditelja.
== Izvori ==
<references />
== Vanjske poveznice ==
* Hrvatske pasmine golubova na mrežnim stranicama Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja
* Golub ''Međimurska lastavica'' na mrežnim stranicama općime Donja Dubrava
== Ostali projekti ==
{{WProjekti
| commonscat = Columbidae
| commonscathr = Golubovi
| wikivrste = Columbidae
| wikivrstehr = Golubovi
| wikizvor =
| wikizvor_autor =
| wječnik =
| wikiknjige =
| wikicitat =
}}[[Datoteka:Golub Međimurska lastavica na sajmu MESAP 2016.2.jpg|250px|desno|minijatura|Golubovi pasmine [[Međimurska lastavica]] na jednoj izložbi malih životinja]]
'''Golubovi''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Columbidae'') su porodica [[ptica]] iz reda [[golupčarke|golupčarki]] (Columbiformes). Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području [[Indonezija|Indonezije]] i [[Australija|Australije]]. Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve.
| |||