Augustinski heremiti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
sadržaj, literatura i vanjske poveznice
Redak 3:
| latinski_naziv =
| grb = NewOSAlogo.png
| vel_grba = 250px220px
| kratica_naziva = O.S.A. (prije O.E.S.A.)
| krilatica = ''Anima una et cor unum in Deum''
Redak 21:
| podredovi =
| broj_pripadnika = 2.804<ref name=Cath>{{cite web|last=catholic-hierarchy.org|title=Ordo Fratrum S. Augustini|url=http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dqosa.html|accessdate=5. travnja 2013}}</ref>
| poznati_pripadnici = [[Martin Luther]], [[Gregor Mendel]], [[Luis de León]], [[Andres Urdaneta]], [[Sveti Nikola Tolentinski]], [[Sveta Rita]], [[Thomas iz Villanove]], [[Giles iz Rima]]., [[Gracija Kotorski]]
| odora =
| komentar =
}}
'''Augustinci'''<ref>Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.</ref> ili '''Augustinski heremiti''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Ordo Fratrum Sancti Augustini: O.S.A.''; ranije poznati kao ''Ordo eremitarum sancti Augustini: O.E.S.A.''), prosjački [[katolici|katolički]] [[crkveni red]], koji je nastao u [[ožujak|ožujku]] [[1244.]] godine, ujedinjenjem više [[pustinjak|pustinjačkih]] grupa.
'''Augustinski heremiti''' su [[katolici|katolički]] [[crkveni red]]. U [[Hrvati|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>.
 
== Povijest augustinskog reda ==
Na području Republike Hrvatske bili su nazočni u samostanima na otoku [[Hvar]]u<ref>[http://das.hr/gradja/12/augustinci_hvar.php Državni arhiv] Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru</ref>: u [[Sućuraj|Sućurju]]<ref>[http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/augustinski-samostan-sucuraj-otok-hvar/ Augustinski samostan u Sućurju]</ref>, Hvaru, u špilji iznad [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Sv. Nedilje]] i [[Jelsa|Jelsi]], otoku [[Brač]]u<ref>[http://www.felbar.com/cro/story.asp?story_id=430 Collectio Felbar] Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600.</ref>, u [[Dubica|Dubici]], [[Garić]]u, [[Križevci]]ma, [[Sinj]]u i [[Makarska|Makarskoj]]. U Ameriku su prvi augustinci dospjeli [[1533.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.</ref>
 
[[Papa]] [[Inocent IV.]] ujedinio je [[16. prosinca]] [[1243.]], na njihov zahtjev, godine pustinjačke grupe s područja današnje [[Toskana|Toskane]] i dijela [[Lacij]]a, [[Lucca|Lucce]] i [[Siena|Siene]] dvijema bulama. Bulom ''Praesentium vobis'' odredio je način izvršenja ujedinjenja, dok je bulom ''Incumbit nobis'' osnovao novi Red. Žive i djeluju prema pravilima [[sv. Augustin|sv. Augustina]].<ref>Krpina, Zdravka, Leksikon katoličkih redova - muški redovi, Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2015., str. 17.</ref>
 
Augustinci osobito štuju sv. Pavla Pustinjaka kao začetnika cenobitskih grupa i pustinjaštva, ali i sv. Vilima († 1157.). Red je imao 180 samostana u [[Italija|Italiji]], [[Austrija|Austriji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Portugal]]u, [[Engleska|Engleskoj]] i [[Češka|Češkoj]].
 
Na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] bili su nazočni u samostanima na otoku [[Hvar]]u<ref>[http://das.hr/gradja/12/augustinci_hvar.php Državni arhiv] Lelja Dobronić: Augustinci na otoku Hvaru</ref>: u [[Sućuraj|Sućurju]]<ref>[http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/augustinski-samostan-sucuraj-otok-hvar/ Augustinski samostan u Sućurju]</ref>, Hvaru, u špilji iznad [[Sveta Nedjelja (Hvar)|Sv. Nedilje]] i [[Jelsa|Jelsi]], otoku [[Brač]]u<ref>[http://www.felbar.com/cro/story.asp?story_id=430 Collectio Felbar] Augustin Lubin: Karta augustinskih samostana na otocima Hvaru i Braču, Congregatio Dalmatiae Ordinis Eremitarum Sancti Augustini, Augustin Lubin, poslije 1600.</ref>, u [[Dubica|Dubici]], [[GarićGarešnica|Gariću]]u, [[Križevci]]ma, [[Sinj]]u i [[Makarska|Makarskoj]], a imaju samostane i u [[Rijeka|Rijeci] (1315.), [[Ilok]]u (1438.) i [[Vaška|Vaški]] (15. st.) i [[Senj]]u (15. st.). U Ameriku su prvi augustinci dospjeli [[1533.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 98.</ref>
 
'''Augustinski heremiti''' su [[katolici|katolički]] [[crkveni red]]. U [[Hrvati|Hrvata]] se augustinci javljaju i u [[Bačka|Bačkoj]] na području [[Subotička biskupija|Subotičke biskupije]]. Postojale su opatije [[Derža|Derži]] (Drža, Derša), u okolici [[Bač]]a <ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/134/povijesni.html Zvonik br. 134/2005.] Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke</ref>.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Order of Saint Augustine}}
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4617 Augustinci - Hrvatska enciklopedija]
* [http://proleksis.lzmk.hr/9922/ Augustinci - Proleksis enciklopedija]
 
{{Katolički crkveni redovi}}