Fran Tućan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
glavniraspored, nekoliko sitnica |
||
Redak 1:
'''Fran Tućan''' ([[Divuša]], [[26. rujna]] [[1878.]] - [[Zagreb]], [[22. srpnja]] [[1954.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[Mineralogija|mineralog]] i petrograf.
==Životopis==
Osnovnu školu završio je u [[Divuša|Divuši]]. Srednju školu i studij prirodnih znanosti na Filozofskom fakultetu završio je u [[Zagreb|Zagrebu]]. Doktorirao je 1905. godine pod vodstvom profesora [[Mijo Kišpatić|Mije Kišpatića]], svog znanstvenog uzora, disertacijom ''Pegmatiti u kristaličinom kamenju [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]''<ref name="Prvi izvor" />. Iste godine postaje kustos Mineraloško-petrografskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Po odlasku profesora Kišpatića u mirovinu 1918. godine, postaje profesorom na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], gdje predaje predmete iz petrografije i [[petrologija|petrologije]]. Sljedeće godine dobiva zvanje redovitog profesora te povjerenika za prosvjetu i vjeru u Hrvatskoj. Godine 1930.
==Znanstveni rad i doprinos==
Veliki dio svoje karijere posvetio je proučavanju [[boksit|boksita]], [[vapnenac|vapnenca]] i [[crvenica|zemlje crvenice]]. Na temelju svojih istraživanja crvenice Tućan je iznio teoriju o podrijetlu crvenice. Prema toj teoriji crvenica je netopivi ostatak karbonatnih stijena, a boksit je fosilna crvenica. Istraživao je i vapnence i dolomite Hrvatske. Svoja istraživanja objavio je u knjizi ''Die Kalk-steino und Dolomite des Kroat. Karstgebietes'' objavljenoj 1911. godine. Zbog doprinosa prof. Tućana geologiji prof. Karšulin je prema njemu nazvao mineral tućanit. Od 1987. godine Republički komitet za znanost Hrvatske dodjeljuje nagradu Fran Tućan za popularizaciju znanosti. Od 1915. do 1919. godine i od 1945. pa do smrti 1954. godine uređuje časopis Priroda<ref name="Drugi izvor" />. Autor je i pjesme ''Na Uni'' objavljenoj u časopisu Pobratim 1898. godine, zbirke novela ''Sa sela'', koju je izdao pod pseudonimom F. Borivoj.
==Djela==
===Udžbenici i knjige===
Line 17 ⟶ 20:
# ''Fosilni ugljen'' (1946.)
# ''Prinos poznavanju mineraloško-petrografskih prilika jugoistočne Makedonije'' (1949.)
===Važniji znanstveni članci===
# ''Beitrage zur petrographischen Kenntnis der Fruška gora in Kroatien'' u Glasniku hrvatskog prirodoslovnog društva (1914.)
Line 23 ⟶ 27:
# ''Nekoliko pogleda na postanak i starost serpentinskih stijena u Jugoslaviji'' u Hrvatskog geografskom glasniku (1939.)
# ''Prinos poznavanju mineraloško-petrografskih prilika jugoistočne Makedonije'' u Radu Jugoslavenske akademije (1949.)
==
# Predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva
# Predsjednik Matice Hrvatske
Line 29 ⟶ 34:
# Član Češkog mineraloškog društva
# Član Francuskog mineraloškog društva
==Izvori==
{{izvori|refs=
<ref name="Prvi izvor">
<ref name="Drugi izvor">
}}
{{GLAVNIRASPORED:Tućan, Fran}}
[[Kategorija: Hrvatski geolozi|Tućan, Fran]]
[[Kategorija: Mineralogija|Tućan, Fran]]
| |||