GNU General Public License: razlika između inačica

'''GNU General Public License''' (kratice '''GNU GPL''' i samo '''GPL''') je vjerojatno najpoznatija i najšire korištena [[Licencija|licenca]] za [[Slobodna programska podrška|slobodan softver]], koju je originalno kreirao [[Richard Stallman]] za projekt [[GNU]], a o kojoj se danas brine [[Free software foundation]] (FSF). GPL je napisan tako da sačuva slobode korisnika softvera: pravo na korištenje u bilo koju svrhu, pravo na izradu kopija i pravo na proučavanje, mijenjanje i redistribuciju modificiranog programa<ref>[http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html Free software foundation - Definicija slobodnog softvera] ([[engleskiEngleski jezik|eng.]]) - opisuje "4 osnovne slobode", preuzeto 19.06. lipnja 2009.</ref>. GNU GPL je, [[copyleft]] licenca, što znači da zahtjeva da sav softver koji nastane kao modifikacija ovog softvera, također garantira iste slobode (tj. bude distribuiran pod istom licencom), a za razliku od srodne [[LGPL]] licence, to se odnosi i na onaj softver koji se koristi u sprezi s njime.

Glavna promjena u verziji 2 je, po Stallmanu, stavka 7 "sloboda ili smrt", koja kaže da ako zakon zabrani distribuciju [[izvorni kod|izvornog koda]] uz izvršnu datoteku, program se uopće ne može distribuirati<ref>Free software foundation Europa: [http://fsfeurope.org/projects/gplv3/fisl-rms-transcript.en.html#liberty-or-death Richard Stallman - Sloboda ili smrt] ([[engleskiEngleski jezik|eng.]])</ref>. Ovu licencu koristi npr. Linux, jezgra operativnog sustava [[GNU/Linux]], ali i mnogi programi za Linux.

GPL verzija 3, najnovija je GPL licenca koja je nastala 2005, između ostalog iz potrebe ta sprečavanje tzv. "tivoizacije" - slučaj gdje proizvođač nekog [[hardware]]a daje slobodno softver za njega, ali u isto vrijeme onemogućava učitavanje promjenjenog softvera u taj hardware<ref>Free software foundation Europa: [http://fsfeurope.org/projects/gplv3/brussels-rms-transcript#tivoisation Richard Stallman o tivoizaciji] ([[engleskiEngleski jezik|eng.]]), preuzeto 19.06. lipnja 2009.</ref>(naziv tivoizacija dolazi od imena tvrtke TiVo). [[Linus Torvalds]], izvorni autor [[Linux]]a usprotivio se ovome, rekavši da je to pravo proizvođača hardvera. Važno je napomenuti da ni sama [[Linux]] jezgra, nije prešla na GPL3 zbog navodnih mana iste <ref>[http://lwn.net/Articles/200422/ Stav linux razvijatelja prema GPL3]([[engleskiEngleski jezik|eng.]]), preuzeto 19.06. lipnja 2009.</ref>. Unatoč tome, koristi ju sve više projekata slobodnog softvera za operacijski sustav GNU/Linux - dakle korisnički i sistemski software izvan jezgre sustava uključujuči i softver [[GNU]] projekta - kao i projekti za druge operacijske sustave.