Heket: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 23 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q604633 na Wikidati
m Slika i izvor
Redak 1:
'''Heket''', čija su imena još '''Heqat''', '''Hekit''', '''Heqet''', '''Hegit''', '''Heget''' ili '''Heqet''', bila je za [[Egipat|Egipćane]] [[božica]]-[[žaba]], žena sa [[žaba|žabljom]] glavom ili žena koja na glavi nosi žabu, a mogla se sama u žabu pretvoriti. Njezin je muž [[Hnum]].
[[Datoteka:Frog Amulet MET 10.130.1928 lp.jpg|170px|mini|Heketin amulet]]
Žaba je tisućama godina za Egipćane bila simbol plodnosti i predstavlja život. Svoje božansko obličje žaba je našla u božici Heket. Njezin kult potječe iz [[Srednje kraljevstvo|Srednjeg kraljevstva]], a možda i ranije, iz preddinastijskih vremena, za vladavine "[[Horus]]ovih sljedbenika". Heket je bila žena Hnuma, [[bog]]a-[[ovan|ovna]] koji je stvorio ljude. Bila je štovana zbog mita iz [[Heliopolis]]a, koji govori o nastanku bogova i svijeta. Sve je započelo sa [[ocean]]om [[Nun (mitologija)| Nun]]om. Tijekom previranja mita, Heket je postala žena [[Šu]]a, boga zraka, te je izbacila [[Tefnut]], božicu vlage. Heket je tako bila [[Ra]]ovo dijete, Šuova sestra i žena, majka [[nebo|neba]], [[Nut]] i [[Zemlja|Zemlje]], [[Geb]]a.
 
Ovakvo tumačenje Heket nastalo je nakon povezivanja Ra i [[Atum]]a. Kao božica plodnosti, Heket je bila zaštitnica djece i rodilja, što je slično [[Tawaret]]. I [[Bes]] je bio zaštitnik djece. Ovakvo zaštitničko djelovanje se pripisuje bogovima tijekom Srednjeg kraljevstva, a povezano je s [[Nil]]om i plodnošću. Bilo je prihvatljivo da su Heket i Hnum supružnici, jer su bili stvoritelji života (Hnum je oblikovao svakog čovjeka prije rođenja,<ref>Wilkinson, Richard H. (2003). ''The Complete Gods and Goddesses of Ancient Egypt''. Thames & Hudson. str. 229.</ref> dajući mu ljepotu ili ružnoću). Heket je pomagala i pri rođenju Horusa. Bila mu je i spasiteljica, jer žabe žive u [[močvara]]ma, a Horusa su tamo skrivali. Neki su vjerovali da su [[Izida]] i Heket ista božica.
Žaba je tisućama godina za Egipćane bila simbol plodnosti i predstavlja život. Svoje božansko obličje žaba je našla u božici Heket. Njezin kult potječe iz [[Srednje kraljevstvo|Srednjeg kraljevstva]], a možda i ranije, iz preddinastijskih vremena, za vladavine "[[Horus]]ovih sljedbenika". Heket je bila žena Hnuma, [[bog]]a-[[ovan|ovna]] koji je stvorio ljude. Bila je štovana zbog mita iz [[Heliopolis]]a, koji govori o nastanku bogova i svijeta. Sve je započelo sa [[ocean]]om [[Nun (mitologija)| Nun]]om. Tijekom previranja mita, Heket je postala žena [[Šu]]a, boga zraka, te je izbacila [[Tefnut]], božicu vlage. Heket je tako bila [[Ra]]ovo dijete, Šuova sestra i žena, majka [[nebo|neba]], [[Nut]] i [[Zemlja|Zemlje]], [[Geb]]a.
== Izvori i bilješke==
 
{{Izvori}}
Ovakvo tumačenje Heket nastalo je nakon povezivanja Ra i [[Atum]]a. Kao božica plodnosti, Heket je bila zaštitnica djece i rodilja, što je slično [[Tawaret]]. I [[Bes]] je bio zaštitnik djece. Ovakvo zaštitničko djelovanje se pripisuje bogovima tijekom Srednjeg kraljevstva, a povezano je s [[Nil]]om i plodnošću. Bilo je prihvatljivo da su Heket i Hnum supružnici, jer su bili stvoritelji života (Hnum je oblikovao svakog čovjeka prije rođenja, dajući mu ljepotu ili ružnoću). Heket je pomagala i pri rođenju Horusa. Bila mu je i spasiteljica, jer žabe žive u [[močvara]]ma, a Horusa su tamo skrivali. Neki su vjerovali da su [[Izida]] i Heket ista božica.
 
{{Egipatska božanstva}}