Austrija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Povijest: razmak |
|||
Redak 64:
Nakon što su je osvajali [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Huni]], [[Lombardi]], [[Ostrogoti]], [[Bavarska|Bavarci]] i [[Franačka|Franci]], Austrija je bila pod vlašću [[Babenbergovci|Babenberg]]a od [[10. stoljeće|10.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kada su ih naslijedili [[Habsburg]]ovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do [[20. stoljeće|20. stoljeća]].
Do osnivanja [[Njemačko Carstvo|Njemačkog carstva]] 1871. godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji [[Habsburg]], Austrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.
Nakon što je Napoleon I. prisilio [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franju II.]] 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila [[Sveto rimsko carstvo|Sveto Rimsko Carstvo]], zadržao je taj vladar carski naslov, a Austrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od [[1867]]. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na način da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila [[Prvi svjetski rat]], pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila [[Njemačka]] [[1938.]] godine ("[[Anschluss]]").
| |||