Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
rev. na 6. listopada 2018. u 00:25 |
||
Redak 20:
== Krajevi Bosne ==
[[Datoteka:Medieval_BiH.png||mini|desno|Oblasti, banovine i kneževine na području današnje Bosne i Hercegovine u ranom srednjem vijeku]]
Jezgra banovine u Bosni se nalazi na području gornjeg toka rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], poznato pod imenom [[Vrhbosna]]. Do 10. stoljeća povijest je dio hrvatskog kraljevstva, a oko [[950.]] godine je kratkotrajno u vlasti srpskih velikih župana. Nakon te epizode (kraja građanskog rata u Hrvatskoj) se ponovno vraća kao dio jake [[Srednjovjekovna hrvatska država|hrvatske države]], koja kraljevinom postaje 300 godina prije Srbije.
Vladar Bosne najprije ovisan, a kasnije neovisan gospodar zemlje oko gornjeg toka rijeke Bosne, zove se banom. Po [[Ljetopis popa Dukljanina|Dukljaninu]], bosanski ban je jedan od prvih velmoža
Današnjom Hercegovinom prostirale su se do 11. stoljeća samostalna hrvatska područja i to: [[Neretvanska kneževina]], U Makarskom primorju između rijeke [[Cetina|Cetine]] i Neretve i na otocima, [[Zahumlje]] ili [[Hum (država)|Hum]]ska zemlja od Neretve do [[Dubrovnik]]a i [[Travunja]] od Dubrovnika do [[Kotor]]a sa sjedištem u [[Trebinje|Trebinju]]. Područje Duklje danas čini Crna Gora. Pop Dukljanin navodi da su sva četiri navedena područja hrvatska i činili su zajedno državu [[Crvena Hrvatska]] (Croatia Rubea).
Crvenoj Hrvatskoj su pripadali gradovi [[Dubrovnik]], [[Bar (grad)|Bar]], [[Ulcinj]] i čitav teritorij današnje Hercegovine. Zapadno i sjeverozapadno od VrhBosne bili su krajevi koji su pripadali Hrvatskoj državi. Porfirogenet spominje, među 12 župa Bijele Hrvatske, [[Livno (županija)|Hlivno]] (današnje [[Livanjsko polje]]), [[Pset]] (oko Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca) i [[Pliva|Plivu]] (oko [[Jajce|Jajca]] i rijeke [[Pliva (rijeka)|Plive]]). Iz Plive, Luka (Dnoluka) i [[Uskoplje|Uskoplja]] (na gornjem Vrbasu) su lokalni plemići Hrvatinići stvorili svoje knežeštvo Donjih Kraja u 13. stoljeću, a svoju moć su proširili na okolne posjede nakon smanjenja moći Šubića (čiji su prvo vazali bili) i jačanja Kotromanića.
== 8. stoljeće ==
[[Datoteka:Slavic peoples 9c map.jpg|mini|desno|Rasprostranjenost Slavena na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće]]
Potkraj osmog i na početku devetog stoljeća sjevernu Hrvatsku, pa i dobar dio sjeverne i sjeverozapadne Bosne, osvojili su [[Franci]] [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]]. Ti su teritoriji ostali pod franačkom vlašću sve do sedamdesetih godina devetog stoljeća. Vjerojatno se baš u tom razdoblju stari plemenski poredak u Bosni i Hrvatskoj počeo mijenjati po uzoru na zapadnoeuropski [[feudalizam]]. Usora i Soli pripadaju državi [[Braslav]]a i [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskog]], slavenskih ili [[Posavska Hrvatska|posavsko-hrvatskih knezova]] koji vladaju Donjom Panonijom (ili Posavskom Hrvatskom).
== 9. stoljeće ==
| |||