Mineralna ulja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m File:Motor oil.jpg → File:Mobil 1 motor oil.jpg File renamed |
Nadopunio Mineralna ulja |
||
Redak 1:
[[
[[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni radijalni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]]
'''Mineralna ulja''' su [[ulja]] koja potječu od [[nafta|nafte]], [[ugljen]]a ili [[škriljevac]]a, a sastoje se od [[ugljikovodik]]a. Koriste se u [[petrokemija|petrokemiji]], kao [[goriva]] i kao sredstva za [[podmazivanje]]. Mineralno bazno ulje proizvodi se [[Rafinerija nafte|rafinacijom teških frakcija nafte]] dobivenih vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] na temperaturi višoj od 350 [[celzij|°C]] i danas čini više od četiri petine od ukupno proizvedenih količina maziva. Maziva ulja mineralne osnove primjenjuju se za podmazivanje većine [[vozila]] i [[stroj]]eva pri normalnim uvjetima rada. Dodatcima ili aditivima se može smanjiti ovisnost [[viskoznost]]i o [[temperatura|temperaturi]], poboljšati tečnost pri niskim i postojanost pri višim temperaturama, povećati sposobnost zaštite od [[korozija|korozije]], te [[čvrstoća]] mazivoga sloja i time poboljšati podnošenje iznimno velikih [[tlak]]ova, te smanjiti trošenje strojnih dijelova.
Glavno je svojstvo maziva [[viskoznost]] kao mjera njegova unutarnjeg [[trenje|trenja]]. Za podmazivanje uz veće [[brzina|brzine]] gibanja potrebna je manja viskoznost, a uz veća [[opterećenje|opterećenja]] veća viskoznost maziva. Viskoznost ovisi o temperaturi pa se s njezinim porastom smanjuje. Promjena viskoznosti s promjenom temperature označuje se indeksom viskoznosti (ulja većeg indeksa viskoznosti pokazuju manju promjenu viskoznosti s promjenom temperature). Mineralna bazna ulja imaju indeks viskoznosti do približno 100, dok se dodatkom aditiva može postići i znatno viši indeks viskoznosti (do 200). Sintetska ulja mogu imati indeks viskoznosti i veći od 200.
Tekuća maziva svrstavaju se ponajprije u motorna ulja (maziva za [[vozila]]) i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a rabe se i marinska maziva za [[brod]]ske motore i uređaje, maziva za [[željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] strojeve i drugo. <ref> '''maziva''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39637] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Tekuća maziva ==
'''Tekuća maziva''' najvažnija su vrsta maziva. Sastoje se od baznog [[ulja]] i dodataka (aditiva). Bazno ulje može biti [[Mineralna ulja|mineralno]] ili sintetsko.
=== Bazna ulja ===
Za proizvodnju mazivih ulja najčešće se koriste mineralna bazna ulja zbog dobrih svojstava i povoljne cijene. Mineralna se bazna ulja dobivaju iz [[nafta|nafte]] [[Frakcijska destilacija|frakcijskom]] i vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] te [[rafinacija|rafinacijom]] destilata [[Otapalo|otapalima]] (solventima) pomoću kojih se iz destilata uklanjaju nepoželjni i manje stabilni sastojci te kruti [[parafin]]ski spojevi. Rafinacijom se dobivaju toplinski i oksidacijski stabilnija i [[korozija|korozijski]] manje agresivna ulja, koja uz to imaju manju sklonost skrućavanju i povećanju [[viskoznost]]i pri niskim temperaturama. Postupci klasične ili konvencionalne rafinacije jesu solventna rafinacija, odnosno ekstrakcija [[furfural]]om, zatim solventna deparafinacija i konačno dorada [[vodik]]om. Rafinacijom odgovarakućih destilata dobivaju se bazna ulja ili solventni rafinati potrebne viskoznosti za namješavanje različitih mazivih ulja.
Za pridobivanje baznog ulja vrlo visoke viskoznosti ([[Engleski jezik|eng]]. ''brightstock'') potrebnog za namješavanje mazivih ulja velike viskoznosti koristi se ostatak nakon vakuumske destilacije, koji se obrađuje postupcima deasfaltizacije, solventne rafinacije i deparafinacije. U posljednje se vrijeme za proizvodnju baznih ulja iz naftnih destilacijskih frakcija ili krutog parafina sve više koriste postupci obrade vodikom gdje se pri visokim [[tlak]]ovima i [[temperatura]]ma pomoću posebnih [[katalizator]]a postiže osim uklanjanja nepoželjnih sastojaka i promjena strukture pojedinih prisutnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] radi povećanja udjela poželjnih kemijskih struktura izoparafina. Na taj se način postižu još bolja svojstva mineralnih baznih ulja, koja se tada često nazivaju i hidrorafinirana ili hidrotretirana. Ovisno o žestini obrade vodikom mogu se proizvesti mineralna bazna ulja koja se uporabnim svojstvima u velikoj mjeri približavaju pojedinim sintetičkim baznim uljima.
Mineralna se bazna ulja koriste najvećim dijelom za proizvodnju maziva, no dio se koristi i kao procesna ulja u industriji, elektroizolacijska ulja u [[transformator]]ima i električnim sklopkama i uređajima, te kao ulja u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji i tako dalje. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Organska kemija]]
[[Kategorija:Tehnologija]]
| |||
