Bakterije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.142.62.180 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko Oznaka: brzo uklanjanje |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 43:
Veličina stanica pojedinih bakterijskih vrsta je različita i nije stalna. Duljina im se kreće od 0.3 do 20 μm, a promjer od 0.5 do 2.0 μm, stoga možemo zaključiti da bakterije nisu vidljive golim okom. Promjene u veličini bakterija mogu nastati zbog djelovanja različitih činitelja kao što su toplina, promjena pH, te starost bakterijske kulture.
* '''[[Citoplazma]]''' je polutekuća tvar koja čini najveći dio bakterijske
* '''[[Nukleoid]]''' ili '''jezgrina tvar''' je ekvivalent [[stanična jezgra|jezgre]]. Slobodno je rasprostranjena u središnjem dijelu citoplazme. Pretežno sadrži [[deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] te [[ribonukleinska kiselina|RNK]], zbog čega kažemo da je nositelj nasljednih uputa.
* '''[[Plazmidi]]''' imaju funkciju nasljednog aparata koji je neovisan o jezgrinoj tvari. Kružnog su oblika i unjima se nalaze [gen]i. Najznačajniji plazmidi određuju rezistentnost bakterija na [[antibiotik]]e ([[R-činitelji]]).
* '''[[Ribosom]]i''' su kuglastoga oblika, većim dijelom sastavljeni od RNA. To su mjesta gdje se zbiva sinteza [[bjelančevine|bjelančevina]]. Mogu biti slobodni ili vezani za citoplazmatsku membranu.
* '''[[Stanična membrana|Membrana]]''' je debela 5 do 10 nm i vidljiva je elektronskim mikroskopom. Sastoji se od slojeva [[fosfolipidi|fosfolipida]] i bjelančevina. Obavlja razne funkcije važne za život bakterijske
* '''[[Stanična stijenka]]''' je čvrsta i elastična tvorevina građena od peptidoglikana ([[murein]]a). Gotovo sve vrste bakterija posjeduju ovaj stanični dio koji okružuje i štiti unutrašnjost bakterijske
[[Datoteka:Dvulgaris_micrograph.JPG|mini|lijevo|Bičasta bakterija]]
* '''[[Kapsula]]''' i '''glikokaliks''' su sluzave tvorbe na površini stanica nekih vrsta bakterija (''kapsulogene'' bakterije). Stvaraju ih [[enzim]]i na membrani
* '''[[Bič_(biologija)|Bičevi]]''' ili '''flagele''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''flagellum'' – bič) – omogućavaju pokretanje nekim bakterijama (najčešće bacilima). Izbijaju iz bazalnih tjelešaca smještenih dijelom na unutarnjoj strani citoplazmatske membrane, a dijelom na staničnoj stijenci. Građeni su od bjelančevina ''flagelina'', malih su dimenzija i vidljivi samo elektronskim mikroskopom.
* '''[[Fimbrije]]''' (lat. ''fimbria'' – vlakno) i '''[[pili]]''' (lat. ''pilius'' – dlaka) su uglavnom ravne i čvrste tvorbe koje se nalaze na površini stanica gram-negativnih bakterija (vidi niže). U odnosu na bičeve su brojnije i mnogo manje, građene od bjelančevine ''fibrilina'' odnosno ''pilina''. Pilima bakterije prijanjaju na
== Metabolizam (mijena tvari) ==
Redak 85:
== Rast i razmnožavanje ==
[[Datoteka:Deinococcus_radiodurans.jpg|desno|200px|mini|Binarna dioba]]
Rast bakterija podrazumjeva povećanje veličine njihovih stanica, ali i povećanje njihova broja nakon [[razmnožavanje|razmnožavanja]], što rezultira stvaranjem '''[[bakterijske kolonije|kolonija]]'''. Postoje vrsne i metaboličke razlike vezane za rast i razmnožavanje bakterija. Na te procese utječu nasljedni činitelji. Bakterije se počinju razmnožavati kada njihove
[[Plazimid]]i se najčešće prenose [[konjugacija (biologija)|konjugacijom]] koja nastaje doticanjem dviju bakterija preko spolne pili. Ostali oblici genskoga prijenosa kod bakterija uključuju [[preobrazba (genetika)|preobrazbu]], [[transdukcija (genetika)|transdukciju]] i [[transpozicija (genetika)|transpoziciju]] koji se najčešće vrše umjetnim postupcima u [[genetičko inženjerstvo|genetičkom inženjerstvu]].
Redak 95:
[[Datoteka:Dijagram_morfologije_bakterija.png|mini|Najčešći oblici bakterija]]
Identifikacija (lat. prepoznavanje) bakterija se obavlja na osnovi
* morfoloških svojstava (podjela prema obliku
**
** '''Štapićaste bakterije''' ili '''bacili''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''bacillus'' – štapić) mogu biti različite duljine i promjera. Ako se nakon diobe štapići ne razdvajaju, zovu se diplobacili (u paru), streptobacili (lanac) ili palisade (poredani usporedno).
** '''Zavojite bakterije''' ili '''spirili''' su u osnovi štapićaste bakterije jedanput ili više puta zavijene oko svoje zamišljene osi. Mogu biti vibrioni (u obliku zareza) ili spirohete (više zavoja).
| |||