Bakterije: razlika između inačica

Veličina stanicaćelija pojedinih bakterijskih vrsta je različita i nije stalna. Duljina im se kreće od 0.3 do 20 μm, a promjer od 0.5 do 2.0 μm, stoga možemo zaključiti da bakterije nisu vidljive golim okom. Promjene u veličini bakterija mogu nastati zbog djelovanja različitih činitelja kao što su toplina, promjena pH, te starost bakterijske kulture.

* '''[[Kapsula]]''' i '''glikokaliks''' su sluzave tvorbe na površini stanicaćelija nekih vrsta bakterija (''kapsulogene'' bakterije). Stvaraju ih [[enzim]]i na membrani ćelije, a izlučuju se na površini stanične stijenke. Štite bakteriju od djelovanja [[fagocit]]a, infekcije [[bakteriofag]]a i od nepovoljnih utjecaja okoliša.

* '''[[Fimbrije]]''' (lat. ''fimbria'' – vlakno) i '''[[pili]]''' (lat. ''pilius'' – dlaka) su uglavnom ravne i čvrste tvorbe koje se nalaze na površini stanicaćelija gram-negativnih bakterija (vidi niže). U odnosu na bičeve su brojnije i mnogo manje, građene od bjelančevine ''fibrilina'' odnosno ''pilina''. Pilima bakterije prijanjaju na ćelije makroorganizama te se [[bakterijske kolonije|koloniziraju]]. Fimbriji povezuju dvije bakterije omogućujući [[konjugacija (biologija)|konjugaciju]].

Bakterijska stanicaćelija sadržava veliki broj [[anorganski spojevi|anorganskih]] i [[organski spojevi|organskih spojeva]]. Njihov sadržaj ovisi o vrsti bakterije. [[Voda]] je količinski glavni sastavni dio živih stanicaćelija, pa i bakterijskih (75-98 %) jer sudjeluje u brojnim kemijskim reakcijama kao otapalo ili prijenosnik elektrolita. U bakterijskoj stanici su [[kemijski elementi]] približno zastupljeni kao u stanicamaćelijama [[kemijski sastav organizma|viših organizama]]. Oni su većinom sadržani unutar [[makromolekule|makromolekula]] (stanične [[bjelančevine]], [[nukleinske kiseline]], kompleksni [[ugljikohidrati]], i [[masti]] u citoplazmi i [[stanična ovojnica|staničnim ovojnicama]]).

Rast bakterija podrazumjeva povećanje veličine njihovih stanicaćelija, ali i povećanje njihova broja nakon [[razmnožavanje|razmnožavanja]], što rezultira stvaranjem '''[[bakterijske kolonije|kolonija]]'''. Postoje vrsne i metaboličke razlike vezane za rast i razmnožavanje bakterija. Na te procese utječu nasljedni činitelji. Bakterije se počinju razmnožavati kada njihove ćelije narastu do veličine svojstvene određenoj vrsti. To se zbiva povoljnim hranidbenim, energijskim, atmosferskim i temperaturnim [[životni uvjeti|uvjetima]]. Najveći broj bakterijskih vrsta razmnožava se jednostavnom, ''[[binarna dioba|binarnom diobom]]'', pri kojoj od jedne bakterijske ćelije [[nespolno razmnožavanje|nespolnim]] načinom nastaju dvije nove ćelije.

Gram-pozitivna bakterija (vidi niže) u nepovoljnim životnim uvjetima tvori '''[[Spora|endosporu]]'''. U takvom obliku tzv. ''sporogena'' bakterija može preživjeti deseteljećima jer je spora otporna na povišenu i sniženu [[temperatura|temperaturu]], zračenje i [[dezifenkcija|dezificijense]]. Spora nije metabolički aktivna tvorba niti sudjeluje u razmnožavanju bakterija. Nakon ponovnog uspostavljanja povoljnih uvjeta, bakterijska stanicaćelija se vraća u vegetativni oblik zadržavajući prijašnja patogena svojstva.