Inačica od 17. listopada 2018. u 15:13 uredi 93.143.159.184 (razgovor) →‎Fizički oblik Oznake: mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 17. listopada 2018. u 22:31 uredi ukloni ovu izmjenu Dvanaesti Igrač (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.092 edits m uklonjena promjena suradnika 93.143.159.184 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje Novija izmjena →
Redak 1: {{otheruses2}} {{Kemijski_element \| ime = ~~Živa~~živa \| simbol = Hg \| redni_broj = 80 \| kemijska_skupina = ~~netalni~~prijelazni ~~metal~~metali \| grupa = 12 \| perioda = 6 Redak 10: \| gustoca = 13534 na 25°C<ref>http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/008490.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0</ref> \| tvrdoca = nema ju pri sobnoj temperaturi \| izgled = ~~zlatnatekućin~~srebrna tekućina</br>[[Datoteka:Pouring_liquid_mercury_bionerd.jpg\|200px]] \| specificni_toplinski_kapacitet = 27.983 \| taliste = -38,83 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1</ref> Redak 24: == Povijest == Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Prvi pisani dokaz o živi potječe od Aristotela, a prema ostacima nađenim u egipatskim grobnicama pretpostavlja se da su već Egipćani u [[6. stoljeće pr. Kr.\|6. stoljeću pr. Kr.]] poznavali postupak dobivanja žive i njezinu sposobnost amalgiranja. Od prvog stoljeća živa se počela upotrebljavati u medicinske svrhe, a Paracelsus je uveo liječenje sifilisa živom. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući [[amalgam]]e. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je [[metil-živa]], su također jaki otrovi. U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna dispergirana u obliku sitnih kapljica u kamenju i stijenama. Male količine žive nalaze se i u sastavu [[granit]]a (0,25 ppm), [[bazalt]]a (0,11 ppm), pijeska (0,03 ppm) i u sastavu mora (2×10<sup>-4</sup> ppm). Ipak se najveće količine žive nalaze u spojevima. Nalazi se u obliku minerala [[cinabarit]] (HgS) i u obliku [[levingstonit]]a . Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod [[elektroliza\|elektrolize]], zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja [[amalgam]]a s produktom. Sa živom se pune toplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izrađuju svjetiljke koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99,998% iznosi 54,90 € za 450 g. U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ako je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica. ==Živini spojevi== Redak 52: ==Fizički oblik== *~~srebrnasta~~srebrnobijela teška tekućina ==Fizičko kemijska klasifikacija==

Živa: razlika između inačica