|
S druge strane imamo gradnju prometnica (ceste, željeznice, mostovi, tuneli) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala) spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako nije pravilo. Takvo se građenje često naziva niskogradnja običajniji je naziv građevinarstvo.
==Arhitektura kao umjetnost==
[[Datoteka:Ac.tholos.jpg|mini|lijevo|250px|Kružni hram (Tolos) u [[Delfi]]ma, [[Grčka]].]]
''Arhitektura je umjetnost oblikovanja prostora volumenom.'' Ona je [[likovna umjetnost]] koja ima praktičnu namjenu – zaštita od prirodnih nepogoda (kiša, vjetar, snijeg …), hladnoće ili vreline. Građevina izvana tvori [[volumen]] (kao [[skulptura]]), dakle ima raspored i odnos masa, odnos punog i praznog, zatvorenog i otvorenog, svojstva građe, osobitosti obrade površina, obojenost itd. Uz tri dimenzije – širinu, visinu i dubinu, arhitektura uključuje i četvrtu dimenziju – vrijeme, tj. kretanje potrebno da se arhitektura "doživi" sa svih strana, iznutra i izvana! Osobit je i prostor unutrašnjosti arhitekture koji je potrebno promatrati neodvojeno od vanjskog omotača.
Raspored i organizaciju prostora, veličinu pojedinih prostora i njihove veze, možemo spoznati tek iz ''arhitektonskih nacrta'' ili snimaka. Oni moraju biti pravilni i "u mjerilu", tj. da svaka mjera u nacrtu odgovara mjeri u naravi u nekom omjeru (1:100, 1:50 …). Jedini način da doživimo arhitekturu kroz slike je da složimo jedinstven doživljaj o građevini iz slika pročelja (''nacrt''), bočnih strana (''bokocrt''), unutarnjeg prostora odozgo (''[[tlocrt]]'') ili ponajbolje ''presjekom'' građevine.
[[Datoteka:S F-E-CAMERON 2006-10-EGYPT-ESNA-0080.JPG|mini|250px|''Egipatski hram Khnuma'' u Esni.]]
Kada govorimo o [[proporcija]]ma, nešto može biti malo, veliko ili skladno. Npr. građevine rađene za čovjeka, po nekim ljudskim mjerama, grobni humak je minijaturan, egipatske piramide su hiperdimenzionirane, a [[grčki hram]] je skladan. [[Grci]] su gradili skladnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak itd. Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" i zato nam se to sviđa. Primjenjujući ljudske mjere (antropometričke, prema grčkom ''antropos'' = čovjek) i omjere ili rabeći ih suprotno, može se svjesno i namjerno sagraditi građevina u kojoj ćemo se osjećati dobro i ugodno, ili u kojoj ćemo se osjećati "malenima" ili "izgubljenima". Upravo takav je odnos grčkog hrama ili [[Renesansa|renesansnog]] ljetnikovca, naspram [[Drevni Egipat|egipatskom]] hramu ili, recimo, suvremenom muzeju žrtava [[holokaust]]a u [[Berlin]]u.
U povijesti čovječanstva – graditeljstvo se javilo poslije slikarstva i kiparstva, tek u mlađem kamenom dobu. Ali, neke od prvih građevina su toliko mudro građene da su ostale u neprekidnoj primjeni do danas (''Istarska [[bunja]]'', ''eskimski iglu'' …). Graditeljstvo prema uporabljenoj građi usklađuje i razvija odgovarajuće tehnike gradnje (kao ''suhozid, opeka, beton'' ...) i vrste konstrukcija (npr. ''[[arkada]], [[kupola]], [[svod]]'', ...) ovisno o materijalima i njihovom vezivu.
Arhitektura se temeljno dijeli na:
* ''profanu (svjetovnu) arhitekturu''; U profanoj se bitno razlikuju stambena i društvena arhitektura.
* ''sakralnu (religijsku) arhitekturu''
* ''fortifikacijsku (utvrdnu) arhitekturu''
No, podjelu arhitekture ne treba shvatiti kruto, jer su se kroz povijest javljale građevine kojima je funkcija pomiješana. Takve su npr.: ''Dvorac-tvrđava u [[Veliki Tabor|Velikom Taboru]]'' koji je ujedno i kuća za stanovanje obitelji Ratkaj, ili ''crkva [[Vrboska]] na otoku [[Hvar]]u'' (16. st.) koja je ujedno i tvrđava za obranu od Turskih gusara
==Materijali i konstrukcije==
|
